petak, 31. kolovoza 2012.

Prva pomoć kod nezgoda i nesreća


Kalelarga (foto. Surać)
Do nesreća, ozljeda i bolesti dolazi nenadano. U velikom broju slučajeva odgovornim ponašanjem možemo spriječiti nastanak nesreća, ozljeda pa i bolesti. 

Ako do nesreće, ozljede ili bolesti ipak dođe, u takvoj situaciji osobe koje se zateknu na mjestu nesreće (članovi obitelji, suradnici, prolaznici) trebaju pomoći, posebno ako znaju prvu pomoć. Stoga ćemo vas u ovom članku podsjetiti na neke od najosnovnijih postupaka pružanja prve pomoći u slučaju nesreće ili nezgode. 
Namjera ovog članka nije učenje o pružanju prve pomoći. Ukoliko ste odavno položili vozački ispit, pronađite priručnike prve pomoći u svojoj zemlji kako biste se posjetili na neke možda zaboravljene, a vrlo važne informacije o pružanju pomoći unesrećenoj osobi jer vaše poznavanje prve pomoći moglo bi spasiti nečiji život ili barem umanjiti loše posljedice stradavanja. 


Osnovna pravila kod pružanja prve pomoći 


-Uvijek vodite brigu o svojoj sigurnosti, sigurnosti ozlijeđenih osoba, kao i osoba koje su se slučajno našle na mjestu nesreće. 

-Ne stvarajte paniku, postupajte brzo i svrsishodno. 

-Postupcima koje primjenjujete prije svega nemojte štetiti ozlijeđenoj ili naglo oboljeloj osobi. 

-Ne činite više nego što je potrebno. 


Opći postupak na mjestu nesreće 


1. Pobrinite se za sigurnost. 

2. Procijenite stanje unesrećene osobe. 

3. Pozovite pomoć. 

4. Pružite potrebnu prvu pomoć. 


Briga za sigurnost 

Nemojte se približavati mjestu nesreće ako time ugrožavate vlastitu sigurnost, nego radije pozovite hitne službe. Kod prometne nesreće provjerite postoji li moguća opasnost od požara, prolivenog benzina, struje, stakla, drugih vozila itd. 


Procjena stanja unesrećene osobe 

Kad je god moguće, primarni pregled obavite bez suvišnog pomicanja osobe. 

• Provjerite je li osoba pri svijesti. 

• Provjerite je li dišni put osobe otvoren i prohodan.

• Provjerite diše li osoba. 

• Provjerite postoje li rane koje jako krvare ili znakovi unutarnjeg krvarenja. 


Pozivanje pomoći 

Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija. 
Broj 112 možete nazvati u bilo koje doba dana i noći neovisno gdje se nalazite u Hrvatskoj. 

Telefonski poziv je besplatan, a možete ga uputiti preko svih mobilnih i fiksnih mreža i sa svih telefonskih aparata jednostavnim biranjem 112. 

Broj 112 nazovite ako vam je neodgodivo potrebna: 

-hitna medicinska pomoć, 
-pomoć vatrogasaca, 
-pomoć policije, 
-pomoć gorske službe spašavanja, 
-pomoć drugih hitnih službi i operativnih snaga 
sustava zaštite i spašavanja. 

ili ako uočite: 

-požar, 
-istjecanje opasnih tvari, 
- onečišćenje pitke vode, potoka, rijeka ili mora, 
-druge pojave koje predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi ili životinja ili ugrožavaju imovinu, okoliš i kulturna dobra. 

Kada zovete 112, recite: 

-što se dogodilo; 
-gdje se dogodilo; 
-kada se dogodilo; 
-koliko je unesrećenih; 
-kakvu pomoć trebate; 
-tko zove. 

Čekajte daljnja pitanja ili upute, razgovor završava osoba u hitnoj medicinskoj službi. 

Operater koji zaprimi vaš poziv žurno će obavijestiti strukovno i teritorijalno nadležne hitne i inspekcijske službe koje će vam pružiti pomoć ili će poduzeti potrebne zaštitne mjere. 

U slučaju nesreće Centar 112 omogućit će vam razgovor i na jednom od stranih jezika: 

engleski, njemački, talijanski, mađarski, slovački, češki. 

Ako je Hitnu pomoć pozvala druga osoba, zatražite od nje da vam potvrdi je li poziv primljen i stiže li Hitna pomoć ubrzo. 

Pružanje potrebne prve pomoći 

Najprije zbrinjavate ozljede i stanja koja ugrožavaju život (prestanak disanja, besvjesno stanje, jako krvarenje, ozljede koje mogu dovesti do šoka i šok), a tek nakon toga i ostale ozljede koje nađete na unesrećenoj osobi. Isto tako, ako se radi o većem broju ozlijeđenih, prednost u zbrinjavanju moraju imati osobe kojima su ugrožene životne funkcije, a time neposredno i život. 

Izvor:
Rogić, Ž., (2010.), Prva pomoć: Priručnik za kandidate za vozače i sve sudionike u prometu, II. Izdanje, Zagreb, HrvatskiCrveni križ






četvrtak, 30. kolovoza 2012.

Na plaži

Zaton Holiday Resort (foto: Karavida)

Predivna morska obala, rijeke i jezera Zadarske županije i ugodna topla klima čine naše područje pogodnim za uživanje u aktivnostima i sportovima na vodi, kao što su plivanje, ronjenje, jedrenje, rafting i sl., tijekom svih godišnjih doba. 
Plivanje je zabavno i odličan je način da ostanete u formi, a to je ujedno aktivnost kojom se možete baviti tijekom cijelog života. 
Osim što je ugodan način hlađenja za vrućeg ljetnog dana, plivanje je opuštajući i lagan oblik vježbanja. Međutim ozljede i utapanja na područjima uz vodu i na vodi su moguća i zato je potrebno poduzeti stanovite mjere opreza kako bi se opasne situacije izbjegle. 


Mjere opreza na uređenim plažama 

Uređena plaža je s morem neposredno povezani uređeni kopneni prostor sa sanitarnim uređajima, tuševima i kabinama, ograđen s morske strane, koji je pristupačan svima pod jednakim uvjetima. 

• Plivajte samo unutar prostora koji je obilježen za plivanje. 

• Pročitajte obavijesti i pravila ponašanja na plažama i bazenima te ih se pridržavajte. 

• Izbjegavajte plivanje nakon obilnog obroka. 

• Izbjegavajte plivanje ako ste pod utjecajem alkohola, droga, lijekova za smirenje.

• Ukoliko imate ozbiljnije zdravstvene probleme, razgovarajte sa spasiocima na plaži. 

• Izbjegavajte skakanje na glavu ukoliko dobro ne poznajete dubinu vode. 

Mala djeca do tri godine su posebno izložena riziku utapanja zbog neiskustva i znatiželje, a mogu se utopiti u vodi dubokoj tek 5 cm. 
Zaton (foto: Karavida)

Nikada dijete ne ostavljajte samo bez nadzora u vodi ili u blizini vode, ni nakratko. 

Dok je dijete u vodi, morate ga stalno nadgledati. 


Plutajući prsluci, kolutovi, narukvice i sl. rekviziti namijenjeni zaštiti djece od utapanja u vodi moraju imati oznaku o zadovoljavanju standarda o sigurnosti te oznaku za koju dob i težinu djeteta su namijenjeni. 
Ovi rekviziti ne smiju biti zamjena za vaš nadzor jer se dijete može preokrenuti naglavce ili iskliznuti iz naprave. 

Starija djeca i adolescenti također trebaju nadzor dok su u vodi i na terenima uz vodu jer su često skloni precjenjivanju svojih mogućnost i natjecanju s vršnjacima. To može dovesti do neželjenih događaja. 

Stoga je potrebno provjeriti jesu li dovoljno dobro obučeni za plivanje, skakanje u vodu i održavanje na vodi. 

Starije osobe moraju biti oprezne u procjenjivanju svojih mogućnosti u vodenim sportovima i 
dugotrajnom izlaganju suncu. 
Plivanje je idealan oblik rekreacije i održavanja vašeg tijela u formi i nosi minimalne mogućnosti ozljede. 
Izbjegavajte dugo boravljenje u hladnijoj vodi (moru). 
Ukoliko uzimate lijekove, činite to redovito i u dogovoru sa svojim liječnikom. 

Zabranjeno je kupanje i plivanje izvan ograđenog područja uređene plaže! 


Mjere opreza na prirodnim plažama 


Prirodna plaža je neuređeni i s morem neposredno povezani kopneni prostor koji je pristupačan svima. Ona nije infrastrukturno opremljena te je potpuno očuvanih zatečenih prirodnih obilježja.

 Ukoliko plivate ili ronite na prirodnim plažama: 

-uvjerite se da je okruženje u kojem se odlučite plivati sigurno; 

-nemojte plivati ili roniti sami, posebno na veće udaljenosti i dubine; 

-nemojte plivati sami posebno na veće udaljenosti ukoliko niste one koje su u vašem društvu 
obavijestili kamo idete. 

Zabranjeno je kupanje na udaljenosti većoj od 100 metara od obale prirodne plaže! 
Vir (foto: Karavida)

Za vrijeme boravka na plaži važno je uzimati dovoljno tekućine kako ne bi došlo do dehidracije; ovo posebno vrijedi za djecu. Treba izbjegavati kavu i alkoholna pića. 

Pripazite na zaštitu od sunca i vrućine.

Jedrenje na dasci i rafting 

Rafting na rijeci Zrmanji (foto: Karavida)

Jedrenje na dasci i rafting su izuzetno zanimljivi sportovi prepuni uzbuđenja i često će vam pružiti nezaboravan doživljaj. 

Ukoliko ste se odlučili za ovakav ili sličan sport na vodi: 

- izbjegavajte ići sami;

-potražite savjet i pratnju lokalnih stanovnika; 

-na vrijeme nabavite i provjerite svu potrebnu opremu (signalne rakete, prsluke za spašavanje, 
dovoljno pitke vode); 

-ukoliko planirate cjelodnevni izlet, pripremite zaštitna sredstva kako ne biste izgorili te 
odgovarajuću laganu odjeću, pokrivala za glavu i sunčane naočale; 

-raspitajte se o geografskim karakteristikama područja u kojem namjeravate boraviti, snazi i 
smjerovima vjetra, jakosti morske struje, opasnim brzacima i tjesnacima; 

-pratite lokalnu vremensku prognozu i vremenske prilike jer se one mogu iznenada promijeniti. 

Djeca i osobe koje nisu dobri plivači trebaju cijelo vrijeme imati prsluk za spašavanje. 


Reference:
Pravilnik o vrstama morskih plaža i uvjetima koje morajuzadovoljavati, Narodne novine br. 50/95.(Regulations on Types of Coastal Beaches and Conditions They Need to Meet, Official Gazette)
Better Health Chanel, Swiming – preventing injury

srijeda, 29. kolovoza 2012.

Sigurna plovidba morem



Brbinj na Dugom otoku (Foto: Mrlja)

Zadarski arhipelag s brojnim otocima, tjesnacima, kanalima, zaštićenim uvalama i sigurnim sidrenjem u 8 marina pravi je raj za nautičare. 
Na žalost svake se godine bilježe mnogi slučajevi stradavanja prilikom plovidbe, ponekad čak i sa smrtnim ishodima. Do većine nezgoda tijekom plovidbe dolazi zbog pada osobe u more (vodu), i to onda kada se to najmanje očekuje – u mirno vrijeme, kod pristajanja u luku, kada je brodica usidrena. 

Stoga ćemo vas ovdje podsjetiti na osnovne mjere sigurnosti koje je potrebno poduzeti kako ne biste ugrozili svoj život i živote drugih osoba bez obzira na to upravljate li plovilom ili ste gost na njemu. 

Nepažnja korisnika je najčešći čimbenik zbog kojeg dolazi do nezgoda i nesreća! 

Prije izlaska na more provjerite lokalnu prognozu vremena, napravite plan plovidbe, spremite potrebnu odjeću i opremu, hranu i lijekove za sprječavanje mučnine. 
Kornati (Foto: Karavida)

Plan plovidbe 

Plan plovidbe uključuje obavještavanje povjerljive osobe na kopnu (prijatelja, vlasnika apartmana i sl.) o tome da se spremate na plovidbu kako bi ovaj pozvao pomoć u slučaju da se ne vratite u predviđeno vrijeme. Kad se vratite s putovanja, ne zaboravite se javiti odgovornoj osobi kako se ne bi bespotrebno brinula i angažirala spasioce. 

Pomoć u slučaju nezgode i nesreće ili sumnje da su se dogodile treba zatražiti pozivom na broj 112 ili na besplatni telefon 195 Službe traganja i spašavanja na moru Republike Hrvatske

Sigurnosna oprema 

Osnovna oprema: 

  • prsluk za spašavanje
  • ručni VHF radio koji treba stalno imati uza sebe. 

Mobitel nikad nije pouzdan jer negdje nećete imati signala, a poziv s radija čut će se uvijek! 

Ostala važna oprema: Jackline, sigurnosni pojas s povodcem i karabinom, Chartplotter ili neki drugi program za praćenje plovila.
Kod Pašmana (Foto: Surać)

Gosti na brodu 

Gosti na brodu predstavljaju rizik, posebno ako ne znaju ništa o brodovima i plovidbi. 
Dužnost zapovjednika plovila je informirati goste o najvažnijim sigurnosnim mjerama (na primjer sigurnosnoj opremi i osnovnim taktikama). Ukoliko ste gosti, inzistirajte na tome da vas se uputi u potrebne mjere opreza prije nego što plovilo krene! 

Svatko mora imati prsluk za spašavanje – saznajte gdje se nalazi i odgovara li vam. 

Djeca ispod 12 godina i neplivači moraju nositi prsluk za spašavanje cijelo vrijeme! 

Čovjek u moru

Preuzeto sa  http://nautic-shop.cvs.hr  

Ako netko padne u more, treba mu baciti kolut ili bilo koji drugi plutajući objekt. Jedna osoba cijelo vrijeme treba promatrati osobu u moru, a drugi trebaju slušati naredbe zapovjednika plovila. Plovilo se treba manevrom okrenuti i zaustaviti pored osobe koja je pala u more. 


Navigacijske vještine 

Sigurnost plovidbe veća je što su bolje navigacijske vještine osobe koja upravlja plovilom. 

Nezgoda se može dogoditi u bilo kojem trenutku! 
Zamišljanje mogućih akcija pomaže u paničnim situacijama ako do nezgode zaista i dođe. 
Ražanac (Foto: Čorić)

Oluja i nevrijeme 

Dobri moreplovci traže sigurnu luku kada prijeti loše vrijeme. 

Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru redovito izdaje upozorenja nautičarima o vremenskim (ne)prilikama te posebna upozorenja ako se najavljuje jača nevera. Na mrežnim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda naći ćete prognozu vremena za pomorce. 

Nevrijeme, odnosno oluja, najozbiljnija je opasnost koja vas može pogoditi dok plovite. Pravovremenim uočavanjem nadolazeće oluje te primjenom odgovarajuće taktike može se u velikoj mjeri smanjiti rizik od ozljeđivanja. 

Za vrijeme oluje svi moraju nositi prsluk za spašavanje i sigurnosne pojaseve s karabinom. 

Budite savjesni i odgovorni ako upravljate bilo kojim plovnim objektom kako biste zaštitili sebe i druge osobe u blizini! 

utorak, 28. kolovoza 2012.

Sigurnost u prometu

Maslenički most (foto: Karavida)



Neprilagođena brzina kretanja i alkohol najčešći su čimbenici koji dovode do nastanka prometnih nesreća gotovo svugdje u svijetu. Kao biste zaštitili sebe, svoje bližnje te ostale sudionike u prometu, bitno je pridržavati se prometnih pravila. 

Prometna pravila na kopnu 

Izdvojili smo neka prometna pravila koja vrijede u Republici Hrvatskoj: 

  • Vozilo se kreće desnom stranom kolnika. 
  • Vozači i putnici dužni su koristiti pojas tijekom vožnje na sjedalima na kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi. 
  • Dijete mlađe od 5 godina treba se voziti u posebnoj sigurnosnoj sjedalici, a od 5 do 12 godina na posebnom postolju prilagođenom njegovoj visini. 
  • Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom. 
  • Najviše dopuštene brzine izvan naselja: 130 km na sat na autocestama,110 km na sat na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila i brzoj cesti, 90 km na sat na ostalim cestama. 
  • Zabranjeno je voziti s više od 0,5 promila alkoholakrvi. 
  • U razdoblju zimskog računanja vremena treba voziti s upaljenim svjetlima i preko dana. 
  • Zabranjeno je korisiti mobitel tijekom vožnje. 
  • Za vrijeme zimskih uvjeta (kad je kolnik prekriven snijegom ili na njemu ima poledice) vozila moraju imati propisanu zimsku opremu
  • Stranac može upravljati vozilom na temelju važeće inozemne vozačke dozvole koju je izdalo nadležno tijelo strane države, uz uvjet reciprociteta. 

Kako se ponašati ako naiđete na prometnu nesreću? 

Upalite sva četiri pokazivača smjera i uz povećan oprez zaustavite svoje vozilo tako da ne ugrožava ostale sudionike u prometu, na sigurnoj udaljenosti. 

Ugasite motor, ostanite pribrani i smireni. 

Obucite sigurnosni reflektirajući prsluk i osigurajte mjesto nesreće sigurnosnim trokutom, ako to već nije učinjeno. 

Odmah obavijestite broj 112 ili SOS telefon uz autocestu. 

Ne pomičite povrijeđene osobe, osim ako su u neposrednoj opasnosti od požara ili eksplozije. 

Ozlijeđenim osobama u prometnoj nesreći, u okviru svojih znanja i sposobnosti, pružite prvu pomoć.

Ostanite na mjestu događaja do dolaska policije i hitne medicinske pomoći. 

U slučaju kvara na vozilu tehničku pomoć na cesti možete zatražiti i od Hrvatskog autokluba (HAK) pozivom na broj 1987




Kako se ponašati ako ste sudjelovali u prometnoj nesreći? 

Sudionik u prometnoj nesreći u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen dužan je: 

- ostati na mjestu prometne nesreće, s tim što se može privremeno udaljiti samo radi pružanja 
pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći ili ako mu je samom potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja policije; 

-poduzeti sve što je u njegovoj moći kako bi se otklonile nove opasnosti koje mogu nastati na 
mjestu prometne nesreće i omogućio normalan tok prometa te nastojati da se ne mijenja stanje na mjestu nesreće i da se sačuvaju postojeći tragovi, uz uvjet da poduzimanje tih mjera ne ugrožava sigurnost prometa; 

- o prometnoj nesreći obavijestiti najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju, vratiti se na mjesto prometne nesreće i sačekati dolazak ovlaštene osobe koja obavlja očevid. 

Sudionik prometne nesreće u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima dužan je: 

-ukoliko je to moguće, odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, 
popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima; 

-kad na mjestu ovakve nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću. 

Izvor: Zakon o sigurnosti prometa na cestama, Narodne novine 67/08, 74/11


petak, 24. kolovoza 2012.

Zdravstveni poremećaji uzrokovani vrućinom








Poluotok Pinija kod mjesta Petrčane (Foto: S. Sturač)

Toplinska iscrpljenost 


Toplinska iscrpljenost je stanje uzrokovano obilnim znojenjem zbog visoke temperature i 
neodgovarajuće nadoknade vode i soli u tijelu. 

Zankovi: jaka oznojenost, normalna tjelesna temperatura, malaksalost, vrtoglavica, mučnina 
i povraćanje, jaka žeđ, ubrzano disanje i rad srca, moguć je i gubitak svijesti. 

Postupak prve pomoći 

Smjestite osobu u hladniji prostor i rashlađujte je.
 
Postavite osobu u ležeći položaj s podignutim nogama. 

Nadoknadite izgubljenu tekućinu i sol (elektrolite) 
davanjem na usta gotovih izotoničnih napitaka koji su dostupni u trgovini ili otopine prašaka (kao što je rehidromix) koje se mogu kupiti u ljekarni. 

Otopinu za nadoknadu elektrolita možete i sami 
pripremiti tako da u 1 litru vode stavite 1 čajnu 
žlicu soli i 8 čajnih žlica šećera. 

Pratitite znakove životnih funkcija, a u slučaju 
pogoršanja stanja zovite hitnu medicinsku službu i 
Primijenite potrebne postupke prve pomoći

Toplinski udar 

Toplinski udar je zdravstveni poremećaj kod kojeg se drastično povećava tjelesna temperatura. Ako se ne poduzmu potrebne mjere, može dovesti do težih oštećenja organizma pa čak i smrti. Temperatura tijela naglo poraste i do 40 oC u 10 do 15 minuta. 

Toplinski udar nastaje u uvjetima izuzetno visoke temperature i vlage zraka što onemogućuje hlađenje tijela znojenjem. 

Znakovi su: izrazito povišena tjelesna temperatura, crvena, topla i suha koža koja je iznimno kod mlađih osoba i znojna, jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica te povraćanje. 

Postupak prve pomoći 

Odmah pozovite hitnu medicinsku službu (112) jer je nužno liječenje ovog poremećaja u 
zdravstvenoj ustanovi. 

Što prije započnite rashlađivanje tijela unesrećene osobe prskajući je vodom uz istodobno stvaranje umjetnog propuha. 

Pratite znakove životnih funkcija, a u slučaju pogoršanja stanja, primijenite potrebne postupke 
prve pomoći. 

Sunčanica 

Sunčanica nastaje uslijed dugotrajnog izlaganja glave, a posebno potiljka, utjecaju sunčeve topline. 

Znakovi su: povišena tjelesna temperatura, smetenost, izrazito crvenilo lica, glavobolja, 
vrtoglavica, mučnina i osjetljivost na svjetlo. 

Postupak prve pomoć

Sklonite osobu sa sunca u hlad i rashlađujte je. 

Stavite oboljeloj osobi hladni oblog (mokru iscijeđenu tkaninu) na glavu. 

Dajte oboljeloj osobi manju količinu vode ili prirodnog voćnog soka. 

Pratite znakove životnih funkcija, a u slučaju pogoršanja stanja zovite hitnu medicinsku službu i 
primijenite potrebne postupke prve pomoći. 

Opekline od sunca 

Uopćeno govoreći radi se o opekotinama prvoga stupnja, a najučinkovitija mjera protiv njihova 
nastanka je svakako prevencija. 

Znakovi: lokalno crvenilo, bolovi, otok, mjehurići na dijelu tijela izloženom sunčevom zračenju. 

Postupak kod opeklina od sunca 

U slučajevima lakših opeklina, a radi ublažavanja tegoba, korisno je tuširanje hladnom vodom, hladne kupke ili oblozi natopljeni hladnom vodom ili hladnim čajem od kamilice. 

Ukoliko je opečena površina dosta velika, unesrećenog treba hitno prevesti u bolnicu, a tijekom 
transporta ga poticati da pije tekućinu obogaćenu solju, mineralima i šećerom. 

Različiti ljudi mogu imati različite simptome i znakove nekog poremećaja u tijelu. 

Ako se osjećate loše (slabo vam je, vrti vam se u glavi, osjećate nemoć, tjeskobu, vrtoglavicu, boli vas glava ili ste jako žedni): 

-što prije otiđite u hladniji prostor, izmjerite temperaturu te zatražite pomoć; 

-nadoknadite tekućinu (što prije popijte vodu, nezaslađeni čaj ili sok); 

-ako ste po vrućini radili nešto teško te nakon toga imate grčeve u nogama, rukama ili trbuhu, smirite se i legnite u hladnu prostoriju, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a ako grčevi ne prestanu ni nakon jednog sata, potražite medicinsku pomoć. 

I u slučaju drugih tegoba koje duže traju posavjetujte se s liječnikom. 

Izvor: 
Rogić, Ž., (2010.), Prva pomoć: Priručnik za kandidate zavozače i sve sudionike u prometu, II. Izdanje, Zagreb, Hrvatski Crveni križ


Oprezno na sunce



Uvala Saharun na Dugom otoku  (Foto: I. Čorić)
Izlaganje suncu osim pozitivnih učinaka (kao što su pravilan rast i razvoj kostiju) ima i određene štetne učinke na čovjeka. Tako prekomjerno izlaganje suncu može uzrokovati opekline, alergije, oštećenja očiju te razne degenerativne i maligne bolesti kože. Utjecaj sunca na ljudski organizam je kumulativan pa se štetne posljedice prekomjernog sunčanja u djetinjstvu i mladosti odražavaju u starijoj dobi. 

UV zračenje je dio spektra sunčeva zračenja koji ne možemo zapaziti svojim osjetilima. 

Informacije o jačini UV zračenja možete dobiti na mrežnim stranicama Državnog hidrometerološkog  zavoda svakodnevno.

UV zračenje, odnosno UV indeks, mijenja se tijekom dana, kao i tijekom godine. 

Promjena osobnog ponašanja kod sunčanja prvi je korak djelotvorne zaštite od neželjenih štetnih učinaka UV zračenja! 

Kako se zaštiti od sunca u ljetnim mjesecima? 


  • Izbjegavajte duže izlaganje suncu od 10 do 17 sati
  • Malu djecu (do 6 mjeseci) uopće nemojte izlagati suncu
  • Djecu do tri godine nemojte izlagati suncu od 10 do 18 sati, također se ne smiju izravno izlagati suncu. 
  • Odaberite laganu i prozračnu odjeću koja pokriva veće površine tijela (duge rukave i duge nogavice) i od prirodnih je materijala (pamuk, lan). 
  • Glavu je potrebno zaštiti različitim pokrivalima, a oči sunčanim naočalama. 
  • Koristite sredstva za zaštitu; kreme sa zaštitnim faktorom ovisno o vašem tipu kože, i to na svim otkrivenim  dijelovima tijela. 

Korisno je znati 


  • Opekline se mogu dobiti i za oblačnih dana. 
  • Zaštitne kreme ne služe tome da se produži boravak na suncu, već da bi se za vrijeme neizbježne izloženosti suncu povećala zaštita. 
  • Opekline možemo dobiti čak i ako ne osjećamo toplinu za vrijeme sunčanja. 
  • UV zračenje ne djeluje štetno samo na kožu, nego i na oči. 
  • Preplanulost nas ne štiti od dodatnih opeklina. 
  • Sposobnost ljudskog organizma da se zaštiti od UV zračenja smanjuje se sa starenjem. 
  • UV zračenje štetno je i zimi i u proljeće. 
  • Intenzitet UV zračenja ovisi i o geografskoj širini, nadmorskoj visini i refleksiji na tlu, a izrazito refleksivan je snijeg koji odbija i do 80% zračenja. 
  • Nije se potrebno sunčati kako bi se potaknulo stvaranje D vitamina. 
  • Što nam je sjena kraća, to je UV zračenje opasnije. 
  • Opekline se mogu lako dobiti za vrijeme plivanja. 
  • Na većoj nadmorskoj visini UV zračenje je štetnije. 
  • Reflektirano UV zračenje (od tla, pijeska, snijega ili vode) također je opasno. 
  • Sjena nas štiti od izravnog UV zračenja, ali ne i od raspršenog i reflektiranog. 
  • Korištenje nekih lijekova, parfema i deodoransa u kombinaciji sa suncem može izazvati neželjene reakcije. 




Izvor: