Oprezno na sunce

Uvala Saharun na Dugom otoku  (Foto: I. Čorić)

Izlaganje suncu osim pozitivnih učinaka (kao što su pravilan rast i razvoj kostiju) ima i određene štetne učinke na čovjeka. Tako prekomjerno izlaganje suncu može uzrokovati opekline, alergije, oštećenja očiju te razne degenerativne i maligne bolesti kože. Utjecaj sunca na ljudski organizam je kumulativan pa se štetne posljedice prekomjernog sunčanja u djetinjstvu i mladosti odražavaju u starijoj dobi. 

UV zračenje je dio spektra sunčeva zračenja koji ne možemo zapaziti svojim osjetilima. 

Informacije o jačini UV zračenja možete dobiti na mrežnim stranicama Državnog hidrometerološkog  zavoda svakodnevno.

UV zračenje, odnosno UV indeks, mijenja se tijekom dana, kao i tijekom godine. 

Promjena osobnog ponašanja kod sunčanja prvi je korak djelotvorne zaštite od neželjenih štetnih učinaka UV zračenja! 

Kako se zaštiti od sunca u ljetnim mjesecima? 

• Izbjegavajte duže izlaganje suncu od 10 do 17 sati. 
• Malu djecu (do 6 mjeseci) uopće nemojte izlagati suncu. 
• Djecu do tri godine nemojte izlagati suncu od 10 do 18 sati, također se ne smiju izravno izlagati suncu. 
• Odaberite laganu i prozračnu odjeću koja pokriva veće površine tijela (duge rukave i duge nogavice) i od prirodnih je materijala (pamuk, lan). 
• Glavu je potrebno zaštiti različitim pokrivalima, a oči sunčanim naočalama. 
• Koristite sredstva za zaštitu; kreme sa zaštitnim faktorom ovisno o vašem tipu kože, i to na svim otkrivenim  dijelovima tijela. 

Korisno je znati 

• Opekline se mogu dobiti i za oblačnih dana. 
• Zaštitne kreme ne služe tome da se produži boravak na suncu, već da bi se za vrijeme neizbježne izloženosti suncu povećala zaštita. 
• Opekline možemo dobiti čak i ako ne osjećamo toplinu za vrijeme sunčanja. 
• UV zračenje ne djeluje štetno samo na kožu, nego i na oči. 
• Preplanulost nas ne štiti od dodatnih opeklina. 
• Sposobnost ljudskog organizma da se zaštiti od UV zračenja smanjuje se sa starenjem. 
• UV zračenje štetno je i zimi i u proljeće. 
• Intenzitet UV zračenja ovisi i o geografskoj širini, nadmorskoj visini i refleksiji na tlu, a izrazito refleksivan je snijeg koji odbija i do 80% zračenja. 
• Nije se potrebno sunčati kako bi se potaknulo stvaranje D vitamina. 
• Što nam je sjena kraća, to je UV zračenje opasnije. 
• Opekline se mogu lako dobiti za vrijeme plivanja. 
• Na većoj nadmorskoj visini UV zračenje je štetnije. 
• Reflektirano UV zračenje (od tla, pijeska, snijega ili vode) također je opasno. 
• Sjena nas štiti od izravnog UV zračenja, ali ne i od raspršenog i reflektiranog. 
• Korištenje nekih lijekova, parfema i deodoransa u kombinaciji sa suncem može izazvati neželjene reakcije. 

Izvor: 

• Državni hidrometeorološki zavod, O UV indeksu
• Janković, S., et al., (2008.), Sunčanje, Pedeset savjeta za zdravlje, Zagreb, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
• Šaban, S., Zaštita od sunca nužna za ljetnih mjeseci, Vašezdravlje, (48)