Ronjenje

Foto: S. Surać

Sportsko rekreacijsko ronjenje pomoću autonomnog ronilačkog aparata na zrak donosi tjelesnu i duhovnu relaksaciju, uživanje u bestežinskom stanju, tjelesnoj aktivnosti i prirodi podvodnoga svijeta. 

Za ronjenje kažemo da je tehnički opremljen sport za koji je nužno dobro poznavanje temeljnih zakona fizike, fiziologije, biologije i medicine. Ograničenja za ronjenje leže u nekim bolestima i stanjima koja utječu na sigurnost ronioca. Najveća dopuštena dubina ronjenja na zrak iznosi 40 metara. 

Za individualno ronjenje u Republici Hrvatskoj potrebno je ishoditi odobrenje za individualno ronjenje koje izdaje nadležna lučka kapetanija. 

Ronilac se dužan informirati o zonama u kojima je zabranjeno individualno ronjenje te pravilno obilježiti područje ronjenja postavljanjem plutače vidljive na udaljenosti od najmanje 300 metara. 

Ronjenje postaje visoko rizično, pa čak i smrtonosno, ako se ne poštuju sigurnosna pravila. 

Ronjenje uz pomoć aparata, kao i na dah, potrebno je naučiti u ovlaštenom centru, od ovlaštenog instruktora. 

Uvijek se roni u paru. Kada se roni na dah, jedan ronilac zaranja, a drugi ga pogledom prati s površine. Drugi uranja tek kada je prvi izronio i spreman je paziti na partnera. 

Roni se samo ako se bezuvjetno dobro osjećamo. Svaka smetnjica na suhom može postati ozbiljan problem na 20 ili 30 metara dubine. 

www.pandive.com

Roni se samo poštujući ograničenja svoje ronilačke kategorije, znanja, vještine, iskustva i opreme. Granice se ne smiju nikada preći. Disciplina je presudna. 
Roni se poštujući prirodu: more, vjetar i sunce. Ako vremenski uvjeti izazivaju nelagodu ili su očito opasni, ne smije se roniti. 

Zdravstvena sposobnost za ronjenje 

Općenito govoreći, svaka prosječna osoba prosječnog zdravlja smije roniti. Ne smije roniti onaj koji boluje od bolesti koja se ne može kontrolirati terapijom ili od bolesti koja se može pogoršati pri ronjenju. Točna ocjena o zdravstvenoj sposobnosti za ronjenje može se dati samo na temelju pregleda ovlaštenog liječnika ronilačke medicine, prema propisanim kriterijima. 

Najčešće zdravstvene tegobe koje mogu omesti ronjenje su prehlada, probavne smetnje, tegobe zglobova i mišića, zatim srčane tegobe i smetnje osjetila. U trudnoći se ne smije roniti. 

Oprezno s hranom

Foto: S. Surać

Ljetni mjeseci, osim uživanja u zasluženom godišnjem odmoru, sa sobom ponekad donose i neke manje ugodne događaje. 

Naime, zbog visokih temperatura koje pogoduju razmnožavanju štetnih mikroorganizama, raste 
i učestalost crijevnih infekcija. U suvremenom je svijetu to osobito povezano s masovnom 
proizvodnjom hrane i konzumacijom tzv. fast fooda. 

Posljedice trovanja hranom 

U širem smislu pojam trovanje hranom obuhvaća sva oboljenja koja nastaju zbog uzimanja nezdrave, pokvarene ili otrovne hrane. Najčešće bakterije koje se prenose putem hrane su Salmonela, Staphylococcus aureus i Campylobacter. 


Prvi simptomi konzumiranja kontamirane hrane su najčešće proljev i povraćanje uz opće znakove (povišena tjelesna temperatura, grčeviti bolovi u trbuhu i opći osjet slabosti) ili bez njih. 

U većini će slučajeva ti simptomi postupno prestati i bez nekog posebnog liječenja, ali ponekad je potrebno nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite (voda, nezaslađeni čajevi i razblažene gotove juhe iz vrećice) te uzimati laganu jednostavnu hranu koja dodatno ne oštećuje sluznicu crijeva (prepečeni kruh, riža, kuhano voće i povrće). 

Pomoć liječnika, odnosno medicinsku skrb treba potražiti: 

• kada se ne može primati tekućinu na usta zbog mučnine i povraćanja (često kod male djece) te u slučajevima kada se proljev ponovno javi ili traje duže od tjedan dana; 
• ako se pojavi krv u stolici; 
• ako bolesnik ima vrućicu duže od dva dana; 
• kod znakova dehidracije (smanjena učestalost mokrenja, suha usta i grlo, vrtoglavica kod ustajanja). 

Što možemo učiniti kako bismo spriječili trovanja hranom? 

Najvažnije je spriječiti uopće ulazak mikroorganizama u hranu i njihovo razmnožavanje: 

• pranjem ruku prije jela ili rukovanja hranom; 
• odvajanjem sirove i gotove pripremljene hrane; 
• kuhanjem ili pečenjem hranu (posebno meso peradi i jaja) dobro termički obraditi; 
• hlađenjem; sirove namirnice i kuhanu hranu obvezno čuvati u hladnjaku (najbolje na 
• temperaturi 4°C); 
• pranjem; svježe voće i povrće treba dobro oprati u vodi iz slavine. 

Odmrznutu hranu nemojte ponovno zamrzavati. Bacite svaku sumnjivu limenku koja je nabubrila. 

Nemojte piti higijenski sumnjivu površinsku vodu iz rijeka, jezera i potoka te iz bunara! 

Ušće Zrmanje (foto: Karavida)

Zdravstvena ispravnost vode za piće 

Hrvatska po bogatstvu vodnih resursa zauzima 5. mjesto u Europi, odnosno 42. mjesto u svijetu, a po kakvoći visoko 48. mjesto u svijetu! 

S ciljem zaštite zdravlja potrošača voda iz javnih vodoopskrbnih objekata podvrgava se strogoj 
sanitarnoj kontroli i pod stalnim je zdravstvenim nadzorom. Voda iz ostalih opskrbnih objekata (vlastiti bunari, cisterne i dr.) nije pod stalnim zdravstvenim nadzorom te može predstavljati opasnost za zdravlje potrošača. 

U pogledu senzorskih, fizikalno-kemijskih, mikrobioloških i toksikoloških pokazatelja voda iz 
javnih vodoopskrbnih objekata odgovara Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (Narodne novine 47/08). 

Voda je nasljedno dobročiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakoga da njome gospodarii brižljivo se njome koristi.

(Europska povelja o vodi)

Mediteranska prehrana

U mjestu Muline na otoku Ugljanu (FOTO: Karavida)

Mediteranska prehrana, osim što donosi brojne prednosti za vaše zdravlje, doprinosi i lijepom izgledu jer obiluje visokovrijednim hranjivim tvarima i brojnim antioksidantima. 

Brojne studije su pokazale višestruke prednosti mediteranske prehrane koja se preporuča kao zdrava i uravnotežena prehrana. Osobe koje se hrane po principima mediteranske prehrane imaju manju ukupnu smrtnost, manje umiru od kardiovaskularnih bolesti, imaju manju učestalost i smrtnost od novotvorina i manju učestalost Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Mediteranska prehrana pomaže u redukciji tjelesne težine, povoljno djeluje na povišeni krvni tlak i šećernu bolest tipa 2. 

U Hrvatskoj, kao i u svim zemljama mediteranske regije, mediteranska prehrana je doživjela stanovite promjene zahvaljujući modernom načinu života, ali su još uvijek ostale osnovne karakteristike prehrane koje su zajedničke u cijeloj mediteranskoj regiji. 

Uz svakodnevnu tjelesnu aktivnost preporuča se svakodnevna konzumacija: 

• integralnih žitarica (integralni kruh i peciva, integralna tjestenina, palenta); 
• maslinovog ulja koje zauzima središnje mjesto u prehrani; 
• svih vrsta sezonskog povrća, osobito grahorica i zelenog lisnatog povrća; 
• svježeg voća, osobito citrusnog i bobičastog voća; 
• koštunjičavog voća (badema, oraha, lješnjka, suhih smokava…); 
• začinskog bilja (bosiljka, ružmarina, lovora, origana, koromača, kapara, češnjaka). 

Preporuča se konzumacija ribe i školjaka više puta tjedno. 

Pozdrav Suncu na zadarskom poluotoku (Foto: Mrlja)

Mediteranska prehrana podrazumijeva i umjerenu konzumaciju mliječnih proizvoda (jogurta, sira, kozjeg, ovčjeg) te umjerenu konzumaciju vina uz obroke. 

Uz sve to ne zaboravite biti svakodnevno aktivni, kroz šetnju, ples, sport, jedrenje, planinarenje, izlete… 

Maslinovo ulje, a naročito ekstra djevičansko ulje, bogato je jednostruko nezasićenim masnim 
kiselinama, vitaminom E, sterolima i polifenolima. Maslinovo ulje smanjuje rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila i novotvorina, snižava povišeni krvni tlak, blagotvorno djeluje na bolesti želuca, jača imunološki sustav i povoljno djeluje kod asmatskih bolesti. Ima protuupalno djelovanje i smanjuje bol što se pokazalo djelotvornim kod reumatskih bolesti zglobova. 


Riba i plodovi mora su višestruko korisne namirnice jer sadrže višestruko nezasićene masnoće te su bogat izvor mineralnih soli. Morska riba bogata je jodom, kalijem, natrijem i bakrom, a sve vrste ribe sadrže vitamine B1, B2, B6 i B12, dragocjene za pravilan rad živčanog sustava. Riba je bogata i kalcijem koji je uglavnom koncentriran u ljuskama. Stoga je korisno s vremena na vrijeme uvrstiti na jelovnik sitnu ribu. 

Fratar (FOTO: S. Surać)

Ribe koje su bogatije masnoćama ne treba izbjegavati jer su bogate omega 3 masnim kiselinama pa tako inćuni, skuše, srdele i sardine predstavljaju odličan izvor bjelančevina i omega 3 masnih kiselina. 

Osobe koje često jedu ribu imaju manje izglede za razvoj čimbenika rizika povezanih sa srčanim bolestima, dijabetesom i moždanim udarom zahvaljujući pozitivnom učinku omega 3 masnih kiselina iz ribe. 


Dok boravite u Zadarskoj županiji, posjetite tržnicu i ribarnicu na kojoj ćete naći veliku ponudu svježeg voća i povrća te ribe i drugih morskih plodova. 

Za dug i zdrav život uživajte u mediteranskoj prehrani.

Tržnica Zadar (FOTO: Mrlja)

Kakvoća mora za kupanje na plažama Zadarske županije

                                                 Uvala Brbišćica na Dugom otoku (foto. S. Surać)

U Zadarskoj županiji se svake godine od 15. svibnja do 30. rujna provodi Program praćenja stanja kakvoće mora na morskim plažama. Ispitivanje kakvoće mora obuhvaća ispitivanje fizikalnih, kemijskih i bakterioloških osobina morske vode, meteoroloških prilika i hidrografskih osobina mora. 

Godišnja ocjena kakvoće mora za 2011. godinu u Zadarskoj županiji 

Kako je ocjenjeno more na plažama Zadarske županije možete pogledati na kartografskom prikazu na mrežnim stranicama www.izor.hr. 

Plava zastava - međunarodni ekološki program zaštite okoliša mora i priobalja ukazuje na čiste, uredne, sigurne i dobro održavane plaže/marine. 

Popis plaža nositelja Plave zastave u 2011. godini 

Plaža turističkog naselja Zaton, Zaton 
Plaža Borik, Zadar 
Plaža Dražica, Biograd na Moru 
Plaža Bošana, Biograd na Moru 
Plaža Bluesun hotela Alan, Starigrad-Paklenica 
Plaža Iza banja, Sv. Filip i Jakov 
Plaža Jaz, Preko 
Plaža Prosika, Pag 

Sudjelujte i vi aktivno u očuvanju čistoće mora! 

Rizična ponašanja

Na zadarskoj rivi, (foto: S. Surać)

Boravak izvan mjesta prebivališta i opuštenost kojoj se mnogi prepuštaju za vrijeme 
godišnjeg odmora često su praćeni i nešto neodgovornijim ponašanjem, posebno kod mladih. 

Konzumacija alkohola i droga 

Opasna vožnja u pijanom stanju, upuštanje u spolni odnos bez korištenja zaštite, oštećenje mozga i jetre, 
ozljede ili smrt samo su neke od mnogih štetnih posljedica do kojih može dovesti neodgovorno korištenje alkoholnih pića ili droga. 

Kad se djeca spremaju za izlazak 

• Saznajte gdje točno vaše dijete ide, s kim ide, kada se planira vratiti te kako će doći do odredišta i natrag kući. 
• Raspitajte tko vozi te koliko je ta osoba pouzdana. 
• Neka kod sebe imaju nešto novca i mobitel. 
• Sačuvajte brojeve mobitela prijatelja svoje djece i njihovih roditelja. 
• Važno je da djeca prije izlaska nešto pojedu. Pun želudac usporava apsorpciju alkohola. 
• Ohrabrite svoje dijete da stalno bude u blizini svojih prijatelja te da paze jedan na drugoga. 
• Dajte im do znanja kako vas mogu bilo kada nazvati ukoliko budu imali nekih problema. 

Služba za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje pruža savjetovanje o tome što učiniti i kako se postaviti prema problemu konzumacije alkohola i droga kod mladih. 

Kontakt: tel./faks: +385 (0)23 314 783 
Radno vrijeme za korisnike svakog radnog dana od 7 do 20 sati, osim petkom od 7 do 15 sati. 

Spolno prenosive bolesti 

Kratkotrajne avanture i upuštanje u spolne odnose bez zaštite mogu dovesti do neplaniranih trudnoća te mogućih trajnih i teških posljedica po opće i reproduktivno zdravlje ukoliko se oboli od neke od spolno prenosivih bolesti. 

Spolno prenosive bolesti su zarazne bolesti koje se prenose izravnim kontaktom tijekom spolnog odnosa (vaginalnog, oralnog ili analnog) s inficirane na zdravu osobu. 

Osim spolnim odnosom ove se bolesti mogu prenijeti i putem krvi te sa zaražene trudnice na  dijete tijekom trudnoće i poroda. 

Za prijenos infekcije dovoljan je samo jedan spolni kontakt! 

Bolesti koje se mogu prenijeti spolnim kontaktom su: herpes simpleks, genitalne bradavice (HPV), klamidijaza, gonoreja, hepatitis B i C i HIV. 

Spolno prenosive bolesti su često, osobito u početku infekcije, bez simptoma ili su simptomi vrlo blagi. Neotkrivene i neliječene mogu dovesti do trajnog oštećenja općeg i reproduktivnog zdravlja, osobito u žena. 

Stoga je za žene preporučljivo jednom godišnje učiniti kontrolni pregled kod ginekologa i Papa-test! 

Kao i kod ostalih bolesti i ovom slučaju najbolje je poduzeti mjere prevencije kako do zaraze ne bi ni došlo.

Kako zaštititi sebe i partnera? 

• Izbjegavanjem čestog mijenjanja partnera.
• Izbjegavanjem upuštanja u spolne odnose pod utjecajem alkohola ili droga. 
• Pravilnom i dosljednom uporabom prezervativa pri svakom spolnom odnosu. 
• Izbjegavanjem odnosa za vrijeme trajanja infekcije.
• Testiranjem na spolno prenosive bolesti. 

Ukoliko je nazočnost infekcije dokazana, terapija je nužna za oba partnera. 

U slučaju potrebe kod uboda na zaraženu iglu ili sumnje na spolnu bolest možete obaviti anonimno testiranje na HIV, HEPATITIS B i C na sljedećoj adresi: 

Zavod za javno zdravstvo Zadar 

Kolovare 2, 23 000 Zadar 
Tel.: +385 (0)23 300 841, 

I. kat, soba 21, svakim danom od 9 do11 sati.


Reference:
Better Health Chanel, Teenagers Sexual Behaviour
Better Health Chanel, Partying safely – tips for parents  
Better Health Chanel, Alcohol - teenagers

Drugs.com, Safe Sex

Health Information Translations, STDs

Hiršl-Hećej V., Spolno prenosive bolesti, Plivazdravlje

Peludne alergije

Peludna zrnca, iako zastupljena s malim udjelom u ukupnom broju čestica u atmosferi, predstavljaju jedan od najčešćih i najsnažnijih prirodnih alergena.
Geografsko klimatske karakteristike Zadarske županije i vegetacija definiraju vrstu peludnih zrnaca u zraku.

Informirajte se o dinamici peludnih alergena i peludnoj prognozi za određeno razdoblje na:
www.polleninfo.org
www.stampar.hr/PeludIPeludna.

Kakve su dnevne koncentracije peludi u Zadarskoj županiji provjerite na službanim stranicama Zavoda za javno zdravstvo Zadar.

Prva pomoć kod nezgoda i nesreća

Kalelarga (foto. Surać)

Do nesreća, ozljeda i bolesti dolazi nenadano. U velikom broju slučajeva odgovornim ponašanjem možemo spriječiti nastanak nesreća, ozljeda pa i bolesti. 

Ako do nesreće, ozljede ili bolesti ipak dođe, u takvoj situaciji osobe koje se zateknu na mjestu nesreće (članovi obitelji, suradnici, prolaznici) trebaju pomoći, posebno ako znaju prvu pomoć. Stoga ćemo vas u ovom članku podsjetiti na neke od najosnovnijih postupaka pružanja prve pomoći u slučaju nesreće ili nezgode. 
Namjera ovog članka nije učenje o pružanju prve pomoći. Ukoliko ste odavno položili vozački ispit, pronađite priručnike prve pomoći u svojoj zemlji kako biste se posjetili na neke možda zaboravljene, a vrlo važne informacije o pružanju pomoći unesrećenoj osobi jer vaše poznavanje prve pomoći moglo bi spasiti nečiji život ili barem umanjiti loše posljedice stradavanja. 

Osnovna pravila kod pružanja prve pomoći 

-Uvijek vodite brigu o svojoj sigurnosti, sigurnosti ozlijeđenih osoba, kao i osoba koje su se slučajno našle na mjestu nesreće. 

-Ne stvarajte paniku, postupajte brzo i svrsishodno. 

-Postupcima koje primjenjujete prije svega nemojte štetiti ozlijeđenoj ili naglo oboljeloj osobi. 

-Ne činite više nego što je potrebno. 

Opći postupak na mjestu nesreće 

1. Pobrinite se za sigurnost. 

2. Procijenite stanje unesrećene osobe. 

3. Pozovite pomoć. 

4. Pružite potrebnu prvu pomoć. 

Briga za sigurnost 

Nemojte se približavati mjestu nesreće ako time ugrožavate vlastitu sigurnost, nego radije pozovite hitne službe. Kod prometne nesreće provjerite postoji li moguća opasnost od požara, prolivenog benzina, struje, stakla, drugih vozila itd. 

Procjena stanja unesrećene osobe 

Kad je god moguće, primarni pregled obavite bez suvišnog pomicanja osobe. 

• Provjerite je li osoba pri svijesti. 

• Provjerite je li dišni put osobe otvoren i prohodan.

• Provjerite diše li osoba. 

• Provjerite postoje li rane koje jako krvare ili znakovi unutarnjeg krvarenja. 

Pozivanje pomoći 

Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija. 
Broj 112 možete nazvati u bilo koje doba dana i noći neovisno gdje se nalazite u Hrvatskoj. 

Telefonski poziv je besplatan, a možete ga uputiti preko svih mobilnih i fiksnih mreža i sa svih telefonskih aparata jednostavnim biranjem 112. 

Broj 112 nazovite ako vam je neodgodivo potrebna: 

-hitna medicinska pomoć, 
-pomoć vatrogasaca, 
-pomoć policije, 
-pomoć gorske službe spašavanja, 
-pomoć drugih hitnih službi i operativnih snaga 
sustava zaštite i spašavanja. 

ili ako uočite: 

-požar, 
-istjecanje opasnih tvari, 
- onečišćenje pitke vode, potoka, rijeka ili mora, 
-druge pojave koje predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi ili životinja ili ugrožavaju imovinu, okoliš i kulturna dobra. 

Kada zovete 112, recite: 

-što se dogodilo; 
-gdje se dogodilo; 
-kada se dogodilo; 
-koliko je unesrećenih; 
-kakvu pomoć trebate; 
-tko zove. 

Čekajte daljnja pitanja ili upute, razgovor završava osoba u hitnoj medicinskoj službi. 

Operater koji zaprimi vaš poziv žurno će obavijestiti strukovno i teritorijalno nadležne hitne i inspekcijske službe koje će vam pružiti pomoć ili će poduzeti potrebne zaštitne mjere. 

U slučaju nesreće Centar 112 omogućit će vam razgovor i na jednom od stranih jezika: 

engleski, njemački, talijanski, mađarski, slovački, češki. 

Ako je Hitnu pomoć pozvala druga osoba, zatražite od nje da vam potvrdi je li poziv primljen i stiže li Hitna pomoć ubrzo. 

Pružanje potrebne prve pomoći 

Najprije zbrinjavate ozljede i stanja koja ugrožavaju život (prestanak disanja, besvjesno stanje, jako krvarenje, ozljede koje mogu dovesti do šoka i šok), a tek nakon toga i ostale ozljede koje nađete na unesrećenoj osobi. Isto tako, ako se radi o većem broju ozlijeđenih, prednost u zbrinjavanju moraju imati osobe kojima su ugrožene životne funkcije, a time neposredno i život. 

Izvor:

Rogić, Ž., (2010.), Prva pomoć: Priručnik za kandidate za vozače i sve sudionike u prometu, II. Izdanje, Zagreb, HrvatskiCrveni križ

---

Na plaži

Zaton Holiday Resort (foto: Karavida)

Predivna morska obala, rijeke i jezera Zadarske županije i ugodna topla klima čine naše područje pogodnim za uživanje u aktivnostima i sportovima na vodi, kao što su plivanje, ronjenje, jedrenje, rafting i sl., tijekom svih godišnjih doba. 
Plivanje je zabavno i odličan je način da ostanete u formi, a to je ujedno aktivnost kojom se možete baviti tijekom cijelog života. 
Osim što je ugodan način hlađenja za vrućeg ljetnog dana, plivanje je opuštajući i lagan oblik vježbanja. Međutim ozljede i utapanja na područjima uz vodu i na vodi su moguća i zato je potrebno poduzeti stanovite mjere opreza kako bi se opasne situacije izbjegle. 

Mjere opreza na uređenim plažama 

Uređena plaža je s morem neposredno povezani uređeni kopneni prostor sa sanitarnim uređajima, tuševima i kabinama, ograđen s morske strane, koji je pristupačan svima pod jednakim uvjetima. 

• Plivajte samo unutar prostora koji je obilježen za plivanje. 

• Pročitajte obavijesti i pravila ponašanja na plažama i bazenima te ih se pridržavajte. 

• Izbjegavajte plivanje nakon obilnog obroka. 

• Izbjegavajte plivanje ako ste pod utjecajem alkohola, droga, lijekova za smirenje.

• Ukoliko imate ozbiljnije zdravstvene probleme, razgovarajte sa spasiocima na plaži. 

• Izbjegavajte skakanje na glavu ukoliko dobro ne poznajete dubinu vode. 

Mala djeca do tri godine su posebno izložena riziku utapanja zbog neiskustva i znatiželje, a mogu se utopiti u vodi dubokoj tek 5 cm. 

Zaton (foto: Karavida)

Nikada dijete ne ostavljajte samo bez nadzora u vodi ili u blizini vode, ni nakratko. 

Dok je dijete u vodi, morate ga stalno nadgledati. 

Plutajući prsluci, kolutovi, narukvice i sl. rekviziti namijenjeni zaštiti djece od utapanja u vodi moraju imati oznaku o zadovoljavanju standarda o sigurnosti te oznaku za koju dob i težinu djeteta su namijenjeni. 
Ovi rekviziti ne smiju biti zamjena za vaš nadzor jer se dijete može preokrenuti naglavce ili iskliznuti iz naprave. 

Starija djeca i adolescenti također trebaju nadzor dok su u vodi i na terenima uz vodu jer su često skloni precjenjivanju svojih mogućnost i natjecanju s vršnjacima. To može dovesti do neželjenih događaja. 

Stoga je potrebno provjeriti jesu li dovoljno dobro obučeni za plivanje, skakanje u vodu i održavanje na vodi. 

Starije osobe moraju biti oprezne u procjenjivanju svojih mogućnosti u vodenim sportovima i 
dugotrajnom izlaganju suncu. 
Plivanje je idealan oblik rekreacije i održavanja vašeg tijela u formi i nosi minimalne mogućnosti ozljede. 
Izbjegavajte dugo boravljenje u hladnijoj vodi (moru). 
Ukoliko uzimate lijekove, činite to redovito i u dogovoru sa svojim liječnikom. 

Zabranjeno je kupanje i plivanje izvan ograđenog područja uređene plaže! 

Mjere opreza na prirodnim plažama 

Prirodna plaža je neuređeni i s morem neposredno povezani kopneni prostor koji je pristupačan svima. Ona nije infrastrukturno opremljena te je potpuno očuvanih zatečenih prirodnih obilježja.

 Ukoliko plivate ili ronite na prirodnim plažama: 

-uvjerite se da je okruženje u kojem se odlučite plivati sigurno; 

-nemojte plivati ili roniti sami, posebno na veće udaljenosti i dubine; 

-nemojte plivati sami posebno na veće udaljenosti ukoliko niste one koje su u vašem društvu 
obavijestili kamo idete. 

Zabranjeno je kupanje na udaljenosti većoj od 100 metara od obale prirodne plaže! 

Vir (foto: Karavida)

Za vrijeme boravka na plaži važno je uzimati dovoljno tekućine kako ne bi došlo do dehidracije; ovo posebno vrijedi za djecu. Treba izbjegavati kavu i alkoholna pića. 

Pripazite na zaštitu od sunca i vrućine.

Jedrenje na dasci i rafting 

Rafting na rijeci Zrmanji (foto: Karavida)

Jedrenje na dasci i rafting su izuzetno zanimljivi sportovi prepuni uzbuđenja i često će vam pružiti nezaboravan doživljaj. 

Ukoliko ste se odlučili za ovakav ili sličan sport na vodi: 

- izbjegavajte ići sami;

-potražite savjet i pratnju lokalnih stanovnika; 

-na vrijeme nabavite i provjerite svu potrebnu opremu (signalne rakete, prsluke za spašavanje, 
dovoljno pitke vode); 

-ukoliko planirate cjelodnevni izlet, pripremite zaštitna sredstva kako ne biste izgorili te 
odgovarajuću laganu odjeću, pokrivala za glavu i sunčane naočale; 

-raspitajte se o geografskim karakteristikama područja u kojem namjeravate boraviti, snazi i 
smjerovima vjetra, jakosti morske struje, opasnim brzacima i tjesnacima; 

-pratite lokalnu vremensku prognozu i vremenske prilike jer se one mogu iznenada promijeniti. 

Djeca i osobe koje nisu dobri plivači trebaju cijelo vrijeme imati prsluk za spašavanje. 

Reference:
Pravilnik o vrstama morskih plaža i uvjetima koje morajuzadovoljavati, Narodne novine br. 50/95.(Regulations on Types of Coastal Beaches and Conditions They Need to Meet, Official Gazette)
Better Health Chanel, Swiming – preventing injury

Sigurna plovidba morem

Brbinj na Dugom otoku (Foto: Mrlja)

Zadarski arhipelag s brojnim otocima, tjesnacima, kanalima, zaštićenim uvalama i sigurnim sidrenjem u 8 marina pravi je raj za nautičare. 
Na žalost svake se godine bilježe mnogi slučajevi stradavanja prilikom plovidbe, ponekad čak i sa smrtnim ishodima. Do većine nezgoda tijekom plovidbe dolazi zbog pada osobe u more (vodu), i to onda kada se to najmanje očekuje – u mirno vrijeme, kod pristajanja u luku, kada je brodica usidrena. 

Stoga ćemo vas ovdje podsjetiti na osnovne mjere sigurnosti koje je potrebno poduzeti kako ne biste ugrozili svoj život i živote drugih osoba bez obzira na to upravljate li plovilom ili ste gost na njemu. 

Nepažnja korisnika je najčešći čimbenik zbog kojeg dolazi do nezgoda i nesreća! 

Prije izlaska na more provjerite lokalnu prognozu vremena, napravite plan plovidbe, spremite potrebnu odjeću i opremu, hranu i lijekove za sprječavanje mučnine. 

Kornati (Foto: Karavida)

Plan plovidbe 

Plan plovidbe uključuje obavještavanje povjerljive osobe na kopnu (prijatelja, vlasnika apartmana i sl.) o tome da se spremate na plovidbu kako bi ovaj pozvao pomoć u slučaju da se ne vratite u predviđeno vrijeme. Kad se vratite s putovanja, ne zaboravite se javiti odgovornoj osobi kako se ne bi bespotrebno brinula i angažirala spasioce. 

Pomoć u slučaju nezgode i nesreće ili sumnje da su se dogodile treba zatražiti pozivom na broj 112 ili na besplatni telefon 195 Službe traganja i spašavanja na moru Republike Hrvatske. 

Sigurnosna oprema 

Osnovna oprema: 

• prsluk za spašavanje, 
• ručni VHF radio koji treba stalno imati uza sebe. 

Mobitel nikad nije pouzdan jer negdje nećete imati signala, a poziv s radija čut će se uvijek! 

Ostala važna oprema: Jackline, sigurnosni pojas s povodcem i karabinom, Chartplotter ili neki drugi program za praćenje plovila.

Kod Pašmana (Foto: Surać)

Gosti na brodu 

Gosti na brodu predstavljaju rizik, posebno ako ne znaju ništa o brodovima i plovidbi. 
Dužnost zapovjednika plovila je informirati goste o najvažnijim sigurnosnim mjerama (na primjer sigurnosnoj opremi i osnovnim taktikama). Ukoliko ste gosti, inzistirajte na tome da vas se uputi u potrebne mjere opreza prije nego što plovilo krene! 

Svatko mora imati prsluk za spašavanje – saznajte gdje se nalazi i odgovara li vam. 

Djeca ispod 12 godina i neplivači moraju nositi prsluk za spašavanje cijelo vrijeme! 

Čovjek u moru

Preuzeto sa  http://nautic-shop.cvs.hr  

Ako netko padne u more, treba mu baciti kolut ili bilo koji drugi plutajući objekt. Jedna osoba cijelo vrijeme treba promatrati osobu u moru, a drugi trebaju slušati naredbe zapovjednika plovila. Plovilo se treba manevrom okrenuti i zaustaviti pored osobe koja je pala u more. 

Navigacijske vještine 

Sigurnost plovidbe veća je što su bolje navigacijske vještine osobe koja upravlja plovilom. 

Nezgoda se može dogoditi u bilo kojem trenutku! 
Zamišljanje mogućih akcija pomaže u paničnim situacijama ako do nezgode zaista i dođe. 

Ražanac (Foto: Čorić)

Oluja i nevrijeme 

Dobri moreplovci traže sigurnu luku kada prijeti loše vrijeme. 

Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru redovito izdaje upozorenja nautičarima o vremenskim (ne)prilikama te posebna upozorenja ako se najavljuje jača nevera. Na mrežnim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda naći ćete prognozu vremena za pomorce. 

Nevrijeme, odnosno oluja, najozbiljnija je opasnost koja vas može pogoditi dok plovite. Pravovremenim uočavanjem nadolazeće oluje te primjenom odgovarajuće taktike može se u velikoj mjeri smanjiti rizik od ozljeđivanja. 

Za vrijeme oluje svi moraju nositi prsluk za spašavanje i sigurnosne pojaseve s karabinom. 

Budite savjesni i odgovorni ako upravljate bilo kojim plovnim objektom kako biste zaštitili sebe i druge osobe u blizini! 

Reference: 

International Maritime Organization, List of IMO Conventions
Tom Lochhaas, T., The Most Essential Sailing Safety Equipment, About.com

Tom Lochhaas, T., Why Sailors Die - The Most Important Safety Lesson, About.com

Tom Lochhaas, T., Safety For Crew and Guests on Your Boat, About.com
U.S. Department of homeland security, US Coast Guard