Oprezno s hranom

Foto: S. Surać

Ljetni mjeseci, osim uživanja u zasluženom godišnjem odmoru, sa sobom ponekad donose i neke manje ugodne događaje. 

Naime, zbog visokih temperatura koje pogoduju razmnožavanju štetnih mikroorganizama, raste 
i učestalost crijevnih infekcija. U suvremenom je svijetu to osobito povezano s masovnom 
proizvodnjom hrane i konzumacijom tzv. fast fooda. 

Posljedice trovanja hranom 

U širem smislu pojam trovanje hranom obuhvaća sva oboljenja koja nastaju zbog uzimanja nezdrave, pokvarene ili otrovne hrane. Najčešće bakterije koje se prenose putem hrane su Salmonela, Staphylococcus aureus i Campylobacter. 


Prvi simptomi konzumiranja kontamirane hrane su najčešće proljev i povraćanje uz opće znakove (povišena tjelesna temperatura, grčeviti bolovi u trbuhu i opći osjet slabosti) ili bez njih. 

U većini će slučajeva ti simptomi postupno prestati i bez nekog posebnog liječenja, ali ponekad je potrebno nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite (voda, nezaslađeni čajevi i razblažene gotove juhe iz vrećice) te uzimati laganu jednostavnu hranu koja dodatno ne oštećuje sluznicu crijeva (prepečeni kruh, riža, kuhano voće i povrće). 

Pomoć liječnika, odnosno medicinsku skrb treba potražiti: 

• kada se ne može primati tekućinu na usta zbog mučnine i povraćanja (često kod male djece) te u slučajevima kada se proljev ponovno javi ili traje duže od tjedan dana; 
• ako se pojavi krv u stolici; 
• ako bolesnik ima vrućicu duže od dva dana; 
• kod znakova dehidracije (smanjena učestalost mokrenja, suha usta i grlo, vrtoglavica kod ustajanja). 

Što možemo učiniti kako bismo spriječili trovanja hranom? 

Najvažnije je spriječiti uopće ulazak mikroorganizama u hranu i njihovo razmnožavanje: 

• pranjem ruku prije jela ili rukovanja hranom; 
• odvajanjem sirove i gotove pripremljene hrane; 
• kuhanjem ili pečenjem hranu (posebno meso peradi i jaja) dobro termički obraditi; 
• hlađenjem; sirove namirnice i kuhanu hranu obvezno čuvati u hladnjaku (najbolje na 
• temperaturi 4°C); 
• pranjem; svježe voće i povrće treba dobro oprati u vodi iz slavine. 

Odmrznutu hranu nemojte ponovno zamrzavati. Bacite svaku sumnjivu limenku koja je nabubrila. 

Nemojte piti higijenski sumnjivu površinsku vodu iz rijeka, jezera i potoka te iz bunara! 

Ušće Zrmanje (foto: Karavida)

Zdravstvena ispravnost vode za piće 

Hrvatska po bogatstvu vodnih resursa zauzima 5. mjesto u Europi, odnosno 42. mjesto u svijetu, a po kakvoći visoko 48. mjesto u svijetu! 

S ciljem zaštite zdravlja potrošača voda iz javnih vodoopskrbnih objekata podvrgava se strogoj 
sanitarnoj kontroli i pod stalnim je zdravstvenim nadzorom. Voda iz ostalih opskrbnih objekata (vlastiti bunari, cisterne i dr.) nije pod stalnim zdravstvenim nadzorom te može predstavljati opasnost za zdravlje potrošača. 

U pogledu senzorskih, fizikalno-kemijskih, mikrobioloških i toksikoloških pokazatelja voda iz 
javnih vodoopskrbnih objekata odgovara Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (Narodne novine 47/08). 

Voda je nasljedno dobročiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakoga da njome gospodarii brižljivo se njome koristi.

(Europska povelja o vodi)