Planinarenje i izleti u prirodu

NP Paklenica, Anića kuk (Foto: S. Surać)

Odlazak u prirodu i kretanje na čistom planinskom zraku predstavlja aktivan način odmora koji, unatoč uloženom tjelesnom naporu, čovjeka ispunjava novom snagom i zadovoljstvom. 

Na svaki izlet u prirodu treba ići pripremljen, a siguran odlazak u planine zahtjeva još i određenu mjeru znanja, opremljenosti i iskustva. 
Ukoliko ste početnik, najbolje bi bilo proći opću planinarsku školu, a možete se i samostalno opširnije informirati te zatražiti pomoć gorskog vodiča. 

Savjeti osobama koje planiraju planinariti: 

• Izaberite izlet koji vremenski i tjelesno možete savladati. 
• Provjerite vremensku prognozu, vrijeme izlaska i zalaska sunca. 
• Opremite se odgovarajuće za izlet (odjeća koja se brzo suši, udobne planinarske cipele, kapa, rukavice...). 
• Obavijestite obitelj, prijatelje ili osoblje recepcije o svom smjeru kretanja i vremenu povratka. 
• Ponosite sa sobom dovoljno vode i hrane, napunjen mobilni telefon, baterijsku svijetiljku, upaljač, zemljopisnu kartu, kompas, osobne dokumente. 
• U planinu nikada nemojte ići sami i ne odvajajte se od skupine. 
• Povremeno se odmarajte i pravilno rasporedite snagu. 
• Držite se markiranih (označenih) planinarskih puteva. 
• Držite se savjeta iskusnih planinara i domara planinarskih domova. 
• Upišite se u knjigu posjetitelja u planinarskim domovima. 
• Računajući na moguću promjenu vremena, ponesite sa sobom pričuvnu toplu odjeću, kapu, rukavice i zaštitu od kiše i vjetra. 
• Potražite zaklon prije noći. 

Prije uspona 

• Proučite teren pomoću dostupne literature, poštujte usmene informacije od znanaca. 
• Pratite vremensku prognozu. 
• Upoznajte se sa znakovima koji se šalju u slučaju nevolje

Što ako se dogode neka nesreća ili nezgoda? 

Osnovno pravilo u teškim i opasnim situacijama je: 

STANI - RAZMISLI - POSTUPI. 

U slučaju nezgode nazovite broj 112 ili Hrvatsku gorsku službu spašavanja – stanicu Zadar, tel. +385 (0)91 721 0010, koja je specijalizirana za spašavanje u planinama, speleološkim objektima i drugim nepristupačnim mjestima. 
Spašavanje je besplatno za sve unesrećene. 

Obavijest o nesreći treba sadržavati podatke KAD se dogodila nesreća, GDJE se dogodila nesreća, KOME se dogodila nesreća, ŠTO se dogodilo, kakve su ozljede, TKO je u društvu unesrećenog. 

Komunikacija znakovima 

Uporabljivi su svi znaci koji mogu privući pozornost osoba koje su u blizini područja nesreće ili su na dosegu svjetlosnih znakova. Važan je način pozivanja. 

Unesrećeni daju znakove 6 puta u minuti s 1 minutom stanke. Onaj koji je primio i razumio znakove unesrećenog, šalje znakove 3 puta u minuti s 1 minutom stanke. 

Velebit (Foto: I. Čorić)

Velebit 

Velebit ili velebitski masiv je najduža planina u Hrvatskoj. Najviši vrh je Vaganski vrh (1.757 m). Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica su proglašeni nacionalnim parkovima. 
Unutar NP Sjeverni Velebit nalazi se i posebno zaštićeni strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi. Na Velebitu se nalaze i najdublji speleološki objekti u Hrvatskoj: Lukina jama i Slovačka jama. Za planinare je uređeno mnogo markiranih staza i puteva koji povezuju okolna mjesta i planinarske domove na planini. 

Ugrizi i ubodi kopnenih životinja

Kanjon Paklenice, (Foto: Ivan Čorić)

Zmije 

Ugrizi zmija otrovnica na području Zadarske županije vrlo su rijetki (1-2 godišnje). U protekloj godini nisu zabilježeni smrtni ishodi. Na području Hrvatske živi 15 vrsta zmija od kojih su samo tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug). 

Prevencija zmijskog ugriza 

Dok šetate po nepreglednom području gdje sumnjate na zmije, treba čvrsto hodati i štapom 
lupati o tlo. Zmije dobro osjete vibracije pa će same otići. Pustite zmiju na miru. Zmije najčešće pobjegnu, a samo iznimno napadaju; uglavnom kad se slučajno stane na njih. 

Izbjegavajte visoku travu ukoliko nemate prikladnu obuću (debele kožne čizme) te se što je moguće više krećite već postojećim stazama. 

Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna (grm ili kamen). Ne podižite kamenje ili 
komade drva ukoliko niste na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog napada zmije. 

Posebno budite oprezni i spremni ukoliko se penjete po stijenama. 

Simptomi zmijskog ugriza 

Na mjestu ugriza obično se vide dvije ubodne ranice međusobno udaljene 6 do 8 mm. Nazočnost ranice ne znači da je otrov sigurno ubrizgan u tijelo. Na mjestu ugriza unutar dva sata javlja se bol i otok. 

Kod težih trovanja bol se javlja brzo i neobično je oštra. Na koži se, uz crvenilo, mogu javiti i mjehuri s krvavim sadržajem. Neposredno nakon ugriza mogu se javiti opći simptomi poput vrtoglavice, mučnine i povraćanja, osjećaja opće slabosti te može doći do otoka regionalnih limfnih čvorova (u preponi kod ugriza u nogu ili u pazuhu kod ugriza u ruku). 

Prva pomoć kod zmijskog ugriza otrovnice 

• Nazovite 112! 
• Treba ohrabriti ugrizenog. 
• Liječenje je potrebno započeti što prije. 
• Ugrizena osoba mora strogo mirovati, a ruku ili nogu na kojoj je ugrizna ranica treba imobilizirati. 
• Oko 5 do 10 cm iznad mjesta ugriza ugrizeni ekstremitet treba podvezati srednje jakim stiskom. 
• Nužan je hitan prijevoz ugrizene osobe u bolnicu. 
• Ako dodje do povraćanja, okrenuti ugrizenog u bočni položaj. 

U načelu se hospitalizira svaki slučaj ugriza zmije, bez razmišljanja je li zmija otrovna ili neotrovna. 

Danas je općeprihvaćeni stav da se ranica ne zarezuje, otrov se ne isisava, a led se ne stavlja na mjesto ugriza!!! 

Ubodi, odnosno ugrizi insekata i pauka u našem podneblju najčešće pretstavljaju samo prolaznu neugodu. Na mjestu uboda se obično javljaju lokalne reakcije u obliku crvenila, otekline i svrbeža koji traju svega par sati ili nekoliko dana. Ozbiljnije reakcije zbog preosjetljivosti na ugrize insekata u pravilu su vrlo rijetke. 

Za smanjenje svih opasnosti i rizika zajedno, potrebno je općenito u svim krajevima izbjegavati 
neposredne kontakte s divljim, a i domaćim životinjama, treba izbjegavati kupanje u vodama 
stajačicama (bare i slično). 

Protiv insekata se može zaštititi prikladnom odjećom i obućom, zaštitnim mrežama za vrijeme spavanja, pripravcima koji tjeraju komarce i ostale insekte (repelenti) ili primjenom otrova (insekticidi). 

Općenito vrijedi i preporuka da se u slučaju zmijskog ugriza, kao i u slučaju ugriza, uboda ili ogreba bilo koje životinje svakako što prije javite liječniku. 

Kukci i pauci 

Crna udovica 

Crna udovica - fotografija preuzeta s mrežnih
stranica www.hr.wikipedia.org.

Crna udovica (lat. Latrodectus mactans tredecimguttatus) je najotrovniji pauk našeg 
područja koji je rasprostranjen uglavnom u priobalju. 
Njegov otrov može izazvati teške simptome, vrlo rijetko i smrt u rizičnoj populaciji (djeca, kronični bolesnici, starije osobe) koje se ne liječe. Ubodi su rijetki, tek negdje 2-3 u ljetnim mjesecima, a do sada nije bilo smrtnih slučajeva. 

Simptomi uboda 

Ubod crne udovice je gotovo bezbolan te često prođe i nezapažen. Na mjestu ugriza se može pojaviti otok i blago crvenilo, a unutar sat vremena javljaju se grčevi mišića oko mjesta ugriza koji se potom šire na skupine većih mišića, kao što su trbušni, leđni, prsni i bedreni. Od ostalih simptoma obično su nazočni mučnina i povraćanje, glavobolja, znojenje, pritisak 
u prsnom košu, anksioznost te porast krvnog tlaka i ubrzani rad srca. Lice ugrizene osobe može poprimiti karakterističan izgled zbog grčenja muskulature lica i oticanja očnih vjeđa. 

Prva pomoć kod uboda 

-Ugrizena osoba se mora odmah javiti liječniku jer ubod može izazvati ozbiljne poteškoće. 
-Obično se ugrizena osoba u potpunosti oporavi 
unutar 2 do 5 dana. 


Komarci 

Na području naše županije komarci ne prenose zarazne bolesti kao što su malarija, Dengue groznica i sl., moguće su lokalne reakcije. 

Krpelji 

Odstranjivanje krpelja - fotografija preuzeta
 s mrežnih stranica www.hr.wikipedia.org

Krpelji na području Zadarske županije u pravilu ne prenose uzročnike koji izazivaju zarazne bolesti i komplikacije. 

Krpelji su rasprostranjeni široko u prirodi, a najčešće ih nalazimo uz rubna područja šuma, u grmlju i niskom raslinju, po šikarama te u visokoj travi. 

Prevencija uboda krpelja 

Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i travu. Dok boravite u prirodi, nosite prikladnu odjeću dugih rukava i nogavica, svijetlih boja (krpelj se lakše uočava) te zatvorenu obuću. Koristite sredstva za odbijanje. Trajanje odbojnosti traje 4 do 6 sati. 

Po povratku iz prirode presvucite odjeću i pozorno pregledajte cijelo tijelo uz pomoć druge osobe. Djeci posebno pozorno pregledajte glavu. 

Prva pomoć kod uboda krpelja 

Uklanjanje krpelja je najvažnija preventivna mjera ako se krpelj već učvrstio u koži. 

• Nemojte na krpelja ni na okolnu kožu nanositi nikakva sredstva, već ga uhvatite pincetom dezinficiranom alkoholom ili plamenom na mjestu gdje usni aparat krpelja ulazi u kožu. 
• Budite smireni i ne žurite pa laganim ujednačenim povlačenjem polako izvucite krpelja iz kože. 
• Nakon odstranjivanja krpelja mjesto uboda, kao i svoje ruke, dobro operite vodom i sapunom te dezinficirajte. 
• Ukoliko u koži zaostane rilce koje se prepoznaje kao sitna tamna točkica, treba ga odstraniti sterilnom iglom, stoga se u takvim slučajevima javite liječniku. 

Ostale kopnene životinje 

Izbjegavajte dodire i kontakte s nepoznatim ili divljim životinjama koje mogu prenijeti bjesnoću, bolest ili vas ozbiljno ozlijediti. Ne udomljavajte životinje bez suradnje s veterinarskom službom. 
Preventivno cijepljenje protiv bjesnoće nije potrebno ukoliko se nećete baviti lovom. 

Ukoliko vas ugrize ili ogrebe neka životinja, isperite ranu vodom i sapunom i odmah se javite hitnoj službi ili izravno epidemiološkoj službi Zavoda za javno zdravstvo Zadar. 

Zavod za javno zdravstvo Zadar 
Služba za epidemiologiju 

Mobitel epidemiologa u pripravnosti: 
+385 (0)98 332 765 

Ronjenje

Foto: S. Surać

Sportsko rekreacijsko ronjenje pomoću autonomnog ronilačkog aparata na zrak donosi tjelesnu i duhovnu relaksaciju, uživanje u bestežinskom stanju, tjelesnoj aktivnosti i prirodi podvodnoga svijeta. 

Za ronjenje kažemo da je tehnički opremljen sport za koji je nužno dobro poznavanje temeljnih zakona fizike, fiziologije, biologije i medicine. Ograničenja za ronjenje leže u nekim bolestima i stanjima koja utječu na sigurnost ronioca. Najveća dopuštena dubina ronjenja na zrak iznosi 40 metara. 

Za individualno ronjenje u Republici Hrvatskoj potrebno je ishoditi odobrenje za individualno ronjenje koje izdaje nadležna lučka kapetanija. 

Ronilac se dužan informirati o zonama u kojima je zabranjeno individualno ronjenje te pravilno obilježiti područje ronjenja postavljanjem plutače vidljive na udaljenosti od najmanje 300 metara. 

Ronjenje postaje visoko rizično, pa čak i smrtonosno, ako se ne poštuju sigurnosna pravila. 

Ronjenje uz pomoć aparata, kao i na dah, potrebno je naučiti u ovlaštenom centru, od ovlaštenog instruktora. 

Uvijek se roni u paru. Kada se roni na dah, jedan ronilac zaranja, a drugi ga pogledom prati s površine. Drugi uranja tek kada je prvi izronio i spreman je paziti na partnera. 

Roni se samo ako se bezuvjetno dobro osjećamo. Svaka smetnjica na suhom može postati ozbiljan problem na 20 ili 30 metara dubine. 

www.pandive.com

Roni se samo poštujući ograničenja svoje ronilačke kategorije, znanja, vještine, iskustva i opreme. Granice se ne smiju nikada preći. Disciplina je presudna. 
Roni se poštujući prirodu: more, vjetar i sunce. Ako vremenski uvjeti izazivaju nelagodu ili su očito opasni, ne smije se roniti. 

Zdravstvena sposobnost za ronjenje 

Općenito govoreći, svaka prosječna osoba prosječnog zdravlja smije roniti. Ne smije roniti onaj koji boluje od bolesti koja se ne može kontrolirati terapijom ili od bolesti koja se može pogoršati pri ronjenju. Točna ocjena o zdravstvenoj sposobnosti za ronjenje može se dati samo na temelju pregleda ovlaštenog liječnika ronilačke medicine, prema propisanim kriterijima. 

Najčešće zdravstvene tegobe koje mogu omesti ronjenje su prehlada, probavne smetnje, tegobe zglobova i mišića, zatim srčane tegobe i smetnje osjetila. U trudnoći se ne smije roniti. 

Oprezno s hranom

Foto: S. Surać

Ljetni mjeseci, osim uživanja u zasluženom godišnjem odmoru, sa sobom ponekad donose i neke manje ugodne događaje. 

Naime, zbog visokih temperatura koje pogoduju razmnožavanju štetnih mikroorganizama, raste 
i učestalost crijevnih infekcija. U suvremenom je svijetu to osobito povezano s masovnom 
proizvodnjom hrane i konzumacijom tzv. fast fooda. 

Posljedice trovanja hranom 

U širem smislu pojam trovanje hranom obuhvaća sva oboljenja koja nastaju zbog uzimanja nezdrave, pokvarene ili otrovne hrane. Najčešće bakterije koje se prenose putem hrane su Salmonela, Staphylococcus aureus i Campylobacter. 


Prvi simptomi konzumiranja kontamirane hrane su najčešće proljev i povraćanje uz opće znakove (povišena tjelesna temperatura, grčeviti bolovi u trbuhu i opći osjet slabosti) ili bez njih. 

U većini će slučajeva ti simptomi postupno prestati i bez nekog posebnog liječenja, ali ponekad je potrebno nadoknaditi izgubljenu tekućinu i elektrolite (voda, nezaslađeni čajevi i razblažene gotove juhe iz vrećice) te uzimati laganu jednostavnu hranu koja dodatno ne oštećuje sluznicu crijeva (prepečeni kruh, riža, kuhano voće i povrće). 

Pomoć liječnika, odnosno medicinsku skrb treba potražiti: 

• kada se ne može primati tekućinu na usta zbog mučnine i povraćanja (često kod male djece) te u slučajevima kada se proljev ponovno javi ili traje duže od tjedan dana; 
• ako se pojavi krv u stolici; 
• ako bolesnik ima vrućicu duže od dva dana; 
• kod znakova dehidracije (smanjena učestalost mokrenja, suha usta i grlo, vrtoglavica kod ustajanja). 

Što možemo učiniti kako bismo spriječili trovanja hranom? 

Najvažnije je spriječiti uopće ulazak mikroorganizama u hranu i njihovo razmnožavanje: 

• pranjem ruku prije jela ili rukovanja hranom; 
• odvajanjem sirove i gotove pripremljene hrane; 
• kuhanjem ili pečenjem hranu (posebno meso peradi i jaja) dobro termički obraditi; 
• hlađenjem; sirove namirnice i kuhanu hranu obvezno čuvati u hladnjaku (najbolje na 
• temperaturi 4°C); 
• pranjem; svježe voće i povrće treba dobro oprati u vodi iz slavine. 

Odmrznutu hranu nemojte ponovno zamrzavati. Bacite svaku sumnjivu limenku koja je nabubrila. 

Nemojte piti higijenski sumnjivu površinsku vodu iz rijeka, jezera i potoka te iz bunara! 

Ušće Zrmanje (foto: Karavida)

Zdravstvena ispravnost vode za piće 

Hrvatska po bogatstvu vodnih resursa zauzima 5. mjesto u Europi, odnosno 42. mjesto u svijetu, a po kakvoći visoko 48. mjesto u svijetu! 

S ciljem zaštite zdravlja potrošača voda iz javnih vodoopskrbnih objekata podvrgava se strogoj 
sanitarnoj kontroli i pod stalnim je zdravstvenim nadzorom. Voda iz ostalih opskrbnih objekata (vlastiti bunari, cisterne i dr.) nije pod stalnim zdravstvenim nadzorom te može predstavljati opasnost za zdravlje potrošača. 

U pogledu senzorskih, fizikalno-kemijskih, mikrobioloških i toksikoloških pokazatelja voda iz 
javnih vodoopskrbnih objekata odgovara Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (Narodne novine 47/08). 

Voda je nasljedno dobročiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakoga da njome gospodarii brižljivo se njome koristi.

(Europska povelja o vodi)

Mediteranska prehrana

U mjestu Muline na otoku Ugljanu (FOTO: Karavida)

Mediteranska prehrana, osim što donosi brojne prednosti za vaše zdravlje, doprinosi i lijepom izgledu jer obiluje visokovrijednim hranjivim tvarima i brojnim antioksidantima. 

Brojne studije su pokazale višestruke prednosti mediteranske prehrane koja se preporuča kao zdrava i uravnotežena prehrana. Osobe koje se hrane po principima mediteranske prehrane imaju manju ukupnu smrtnost, manje umiru od kardiovaskularnih bolesti, imaju manju učestalost i smrtnost od novotvorina i manju učestalost Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Mediteranska prehrana pomaže u redukciji tjelesne težine, povoljno djeluje na povišeni krvni tlak i šećernu bolest tipa 2. 

U Hrvatskoj, kao i u svim zemljama mediteranske regije, mediteranska prehrana je doživjela stanovite promjene zahvaljujući modernom načinu života, ali su još uvijek ostale osnovne karakteristike prehrane koje su zajedničke u cijeloj mediteranskoj regiji. 

Uz svakodnevnu tjelesnu aktivnost preporuča se svakodnevna konzumacija: 

• integralnih žitarica (integralni kruh i peciva, integralna tjestenina, palenta); 
• maslinovog ulja koje zauzima središnje mjesto u prehrani; 
• svih vrsta sezonskog povrća, osobito grahorica i zelenog lisnatog povrća; 
• svježeg voća, osobito citrusnog i bobičastog voća; 
• koštunjičavog voća (badema, oraha, lješnjka, suhih smokava…); 
• začinskog bilja (bosiljka, ružmarina, lovora, origana, koromača, kapara, češnjaka). 

Preporuča se konzumacija ribe i školjaka više puta tjedno. 

Pozdrav Suncu na zadarskom poluotoku (Foto: Mrlja)

Mediteranska prehrana podrazumijeva i umjerenu konzumaciju mliječnih proizvoda (jogurta, sira, kozjeg, ovčjeg) te umjerenu konzumaciju vina uz obroke. 

Uz sve to ne zaboravite biti svakodnevno aktivni, kroz šetnju, ples, sport, jedrenje, planinarenje, izlete… 

Maslinovo ulje, a naročito ekstra djevičansko ulje, bogato je jednostruko nezasićenim masnim 
kiselinama, vitaminom E, sterolima i polifenolima. Maslinovo ulje smanjuje rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila i novotvorina, snižava povišeni krvni tlak, blagotvorno djeluje na bolesti želuca, jača imunološki sustav i povoljno djeluje kod asmatskih bolesti. Ima protuupalno djelovanje i smanjuje bol što se pokazalo djelotvornim kod reumatskih bolesti zglobova. 


Riba i plodovi mora su višestruko korisne namirnice jer sadrže višestruko nezasićene masnoće te su bogat izvor mineralnih soli. Morska riba bogata je jodom, kalijem, natrijem i bakrom, a sve vrste ribe sadrže vitamine B1, B2, B6 i B12, dragocjene za pravilan rad živčanog sustava. Riba je bogata i kalcijem koji je uglavnom koncentriran u ljuskama. Stoga je korisno s vremena na vrijeme uvrstiti na jelovnik sitnu ribu. 

Fratar (FOTO: S. Surać)

Ribe koje su bogatije masnoćama ne treba izbjegavati jer su bogate omega 3 masnim kiselinama pa tako inćuni, skuše, srdele i sardine predstavljaju odličan izvor bjelančevina i omega 3 masnih kiselina. 

Osobe koje često jedu ribu imaju manje izglede za razvoj čimbenika rizika povezanih sa srčanim bolestima, dijabetesom i moždanim udarom zahvaljujući pozitivnom učinku omega 3 masnih kiselina iz ribe. 


Dok boravite u Zadarskoj županiji, posjetite tržnicu i ribarnicu na kojoj ćete naći veliku ponudu svježeg voća i povrća te ribe i drugih morskih plodova. 

Za dug i zdrav život uživajte u mediteranskoj prehrani.

Tržnica Zadar (FOTO: Mrlja)

Kakvoća mora za kupanje na plažama Zadarske županije

                                                 Uvala Brbišćica na Dugom otoku (foto. S. Surać)

U Zadarskoj županiji se svake godine od 15. svibnja do 30. rujna provodi Program praćenja stanja kakvoće mora na morskim plažama. Ispitivanje kakvoće mora obuhvaća ispitivanje fizikalnih, kemijskih i bakterioloških osobina morske vode, meteoroloških prilika i hidrografskih osobina mora. 

Godišnja ocjena kakvoće mora za 2011. godinu u Zadarskoj županiji 

Kako je ocjenjeno more na plažama Zadarske županije možete pogledati na kartografskom prikazu na mrežnim stranicama www.izor.hr. 

Plava zastava - međunarodni ekološki program zaštite okoliša mora i priobalja ukazuje na čiste, uredne, sigurne i dobro održavane plaže/marine. 

Popis plaža nositelja Plave zastave u 2011. godini 

Plaža turističkog naselja Zaton, Zaton 
Plaža Borik, Zadar 
Plaža Dražica, Biograd na Moru 
Plaža Bošana, Biograd na Moru 
Plaža Bluesun hotela Alan, Starigrad-Paklenica 
Plaža Iza banja, Sv. Filip i Jakov 
Plaža Jaz, Preko 
Plaža Prosika, Pag 

Sudjelujte i vi aktivno u očuvanju čistoće mora! 

Rizična ponašanja

Na zadarskoj rivi, (foto: S. Surać)

Boravak izvan mjesta prebivališta i opuštenost kojoj se mnogi prepuštaju za vrijeme 
godišnjeg odmora često su praćeni i nešto neodgovornijim ponašanjem, posebno kod mladih. 

Konzumacija alkohola i droga 

Opasna vožnja u pijanom stanju, upuštanje u spolni odnos bez korištenja zaštite, oštećenje mozga i jetre, 
ozljede ili smrt samo su neke od mnogih štetnih posljedica do kojih može dovesti neodgovorno korištenje alkoholnih pića ili droga. 

Kad se djeca spremaju za izlazak 

• Saznajte gdje točno vaše dijete ide, s kim ide, kada se planira vratiti te kako će doći do odredišta i natrag kući. 
• Raspitajte tko vozi te koliko je ta osoba pouzdana. 
• Neka kod sebe imaju nešto novca i mobitel. 
• Sačuvajte brojeve mobitela prijatelja svoje djece i njihovih roditelja. 
• Važno je da djeca prije izlaska nešto pojedu. Pun želudac usporava apsorpciju alkohola. 
• Ohrabrite svoje dijete da stalno bude u blizini svojih prijatelja te da paze jedan na drugoga. 
• Dajte im do znanja kako vas mogu bilo kada nazvati ukoliko budu imali nekih problema. 

Služba za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti i mentalno zdravlje pruža savjetovanje o tome što učiniti i kako se postaviti prema problemu konzumacije alkohola i droga kod mladih. 

Kontakt: tel./faks: +385 (0)23 314 783 
Radno vrijeme za korisnike svakog radnog dana od 7 do 20 sati, osim petkom od 7 do 15 sati. 

Spolno prenosive bolesti 

Kratkotrajne avanture i upuštanje u spolne odnose bez zaštite mogu dovesti do neplaniranih trudnoća te mogućih trajnih i teških posljedica po opće i reproduktivno zdravlje ukoliko se oboli od neke od spolno prenosivih bolesti. 

Spolno prenosive bolesti su zarazne bolesti koje se prenose izravnim kontaktom tijekom spolnog odnosa (vaginalnog, oralnog ili analnog) s inficirane na zdravu osobu. 

Osim spolnim odnosom ove se bolesti mogu prenijeti i putem krvi te sa zaražene trudnice na  dijete tijekom trudnoće i poroda. 

Za prijenos infekcije dovoljan je samo jedan spolni kontakt! 

Bolesti koje se mogu prenijeti spolnim kontaktom su: herpes simpleks, genitalne bradavice (HPV), klamidijaza, gonoreja, hepatitis B i C i HIV. 

Spolno prenosive bolesti su često, osobito u početku infekcije, bez simptoma ili su simptomi vrlo blagi. Neotkrivene i neliječene mogu dovesti do trajnog oštećenja općeg i reproduktivnog zdravlja, osobito u žena. 

Stoga je za žene preporučljivo jednom godišnje učiniti kontrolni pregled kod ginekologa i Papa-test! 

Kao i kod ostalih bolesti i ovom slučaju najbolje je poduzeti mjere prevencije kako do zaraze ne bi ni došlo.

Kako zaštititi sebe i partnera? 

• Izbjegavanjem čestog mijenjanja partnera.
• Izbjegavanjem upuštanja u spolne odnose pod utjecajem alkohola ili droga. 
• Pravilnom i dosljednom uporabom prezervativa pri svakom spolnom odnosu. 
• Izbjegavanjem odnosa za vrijeme trajanja infekcije.
• Testiranjem na spolno prenosive bolesti. 

Ukoliko je nazočnost infekcije dokazana, terapija je nužna za oba partnera. 

U slučaju potrebe kod uboda na zaraženu iglu ili sumnje na spolnu bolest možete obaviti anonimno testiranje na HIV, HEPATITIS B i C na sljedećoj adresi: 

Zavod za javno zdravstvo Zadar 

Kolovare 2, 23 000 Zadar 
Tel.: +385 (0)23 300 841, 

I. kat, soba 21, svakim danom od 9 do11 sati.


Reference:
Better Health Chanel, Teenagers Sexual Behaviour
Better Health Chanel, Partying safely – tips for parents  
Better Health Chanel, Alcohol - teenagers

Drugs.com, Safe Sex

Health Information Translations, STDs

Hiršl-Hećej V., Spolno prenosive bolesti, Plivazdravlje