Ugrizi i ubodi kopnenih životinja

Kanjon Paklenice, (Foto: Ivan Čorić)

Zmije 

Ugrizi zmija otrovnica na području Zadarske županije vrlo su rijetki (1-2 godišnje). U protekloj godini nisu zabilježeni smrtni ishodi. Na području Hrvatske živi 15 vrsta zmija od kojih su samo tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug). 

Prevencija zmijskog ugriza 

Dok šetate po nepreglednom području gdje sumnjate na zmije, treba čvrsto hodati i štapom 
lupati o tlo. Zmije dobro osjete vibracije pa će same otići. Pustite zmiju na miru. Zmije najčešće pobjegnu, a samo iznimno napadaju; uglavnom kad se slučajno stane na njih. 

Izbjegavajte visoku travu ukoliko nemate prikladnu obuću (debele kožne čizme) te se što je moguće više krećite već postojećim stazama. 

Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna (grm ili kamen). Ne podižite kamenje ili 
komade drva ukoliko niste na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog napada zmije. 

Posebno budite oprezni i spremni ukoliko se penjete po stijenama. 

Simptomi zmijskog ugriza 

Na mjestu ugriza obično se vide dvije ubodne ranice međusobno udaljene 6 do 8 mm. Nazočnost ranice ne znači da je otrov sigurno ubrizgan u tijelo. Na mjestu ugriza unutar dva sata javlja se bol i otok. 

Kod težih trovanja bol se javlja brzo i neobično je oštra. Na koži se, uz crvenilo, mogu javiti i mjehuri s krvavim sadržajem. Neposredno nakon ugriza mogu se javiti opći simptomi poput vrtoglavice, mučnine i povraćanja, osjećaja opće slabosti te može doći do otoka regionalnih limfnih čvorova (u preponi kod ugriza u nogu ili u pazuhu kod ugriza u ruku). 

Prva pomoć kod zmijskog ugriza otrovnice 

• Nazovite 112! 
• Treba ohrabriti ugrizenog. 
• Liječenje je potrebno započeti što prije. 
• Ugrizena osoba mora strogo mirovati, a ruku ili nogu na kojoj je ugrizna ranica treba imobilizirati. 
• Oko 5 do 10 cm iznad mjesta ugriza ugrizeni ekstremitet treba podvezati srednje jakim stiskom. 
• Nužan je hitan prijevoz ugrizene osobe u bolnicu. 
• Ako dodje do povraćanja, okrenuti ugrizenog u bočni položaj. 

U načelu se hospitalizira svaki slučaj ugriza zmije, bez razmišljanja je li zmija otrovna ili neotrovna. 

Danas je općeprihvaćeni stav da se ranica ne zarezuje, otrov se ne isisava, a led se ne stavlja na mjesto ugriza!!! 

Ubodi, odnosno ugrizi insekata i pauka u našem podneblju najčešće pretstavljaju samo prolaznu neugodu. Na mjestu uboda se obično javljaju lokalne reakcije u obliku crvenila, otekline i svrbeža koji traju svega par sati ili nekoliko dana. Ozbiljnije reakcije zbog preosjetljivosti na ugrize insekata u pravilu su vrlo rijetke. 

Za smanjenje svih opasnosti i rizika zajedno, potrebno je općenito u svim krajevima izbjegavati 
neposredne kontakte s divljim, a i domaćim životinjama, treba izbjegavati kupanje u vodama 
stajačicama (bare i slično). 

Protiv insekata se može zaštititi prikladnom odjećom i obućom, zaštitnim mrežama za vrijeme spavanja, pripravcima koji tjeraju komarce i ostale insekte (repelenti) ili primjenom otrova (insekticidi). 

Općenito vrijedi i preporuka da se u slučaju zmijskog ugriza, kao i u slučaju ugriza, uboda ili ogreba bilo koje životinje svakako što prije javite liječniku. 

Kukci i pauci 

Crna udovica 

Crna udovica - fotografija preuzeta s mrežnih
stranica www.hr.wikipedia.org.

Crna udovica (lat. Latrodectus mactans tredecimguttatus) je najotrovniji pauk našeg 
područja koji je rasprostranjen uglavnom u priobalju. 
Njegov otrov može izazvati teške simptome, vrlo rijetko i smrt u rizičnoj populaciji (djeca, kronični bolesnici, starije osobe) koje se ne liječe. Ubodi su rijetki, tek negdje 2-3 u ljetnim mjesecima, a do sada nije bilo smrtnih slučajeva. 

Simptomi uboda 

Ubod crne udovice je gotovo bezbolan te često prođe i nezapažen. Na mjestu ugriza se može pojaviti otok i blago crvenilo, a unutar sat vremena javljaju se grčevi mišića oko mjesta ugriza koji se potom šire na skupine većih mišića, kao što su trbušni, leđni, prsni i bedreni. Od ostalih simptoma obično su nazočni mučnina i povraćanje, glavobolja, znojenje, pritisak 
u prsnom košu, anksioznost te porast krvnog tlaka i ubrzani rad srca. Lice ugrizene osobe može poprimiti karakterističan izgled zbog grčenja muskulature lica i oticanja očnih vjeđa. 

Prva pomoć kod uboda 

-Ugrizena osoba se mora odmah javiti liječniku jer ubod može izazvati ozbiljne poteškoće. 
-Obično se ugrizena osoba u potpunosti oporavi 
unutar 2 do 5 dana. 


Komarci 

Na području naše županije komarci ne prenose zarazne bolesti kao što su malarija, Dengue groznica i sl., moguće su lokalne reakcije. 

Krpelji 

Odstranjivanje krpelja - fotografija preuzeta
 s mrežnih stranica www.hr.wikipedia.org

Krpelji na području Zadarske županije u pravilu ne prenose uzročnike koji izazivaju zarazne bolesti i komplikacije. 

Krpelji su rasprostranjeni široko u prirodi, a najčešće ih nalazimo uz rubna područja šuma, u grmlju i niskom raslinju, po šikarama te u visokoj travi. 

Prevencija uboda krpelja 

Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i travu. Dok boravite u prirodi, nosite prikladnu odjeću dugih rukava i nogavica, svijetlih boja (krpelj se lakše uočava) te zatvorenu obuću. Koristite sredstva za odbijanje. Trajanje odbojnosti traje 4 do 6 sati. 

Po povratku iz prirode presvucite odjeću i pozorno pregledajte cijelo tijelo uz pomoć druge osobe. Djeci posebno pozorno pregledajte glavu. 

Prva pomoć kod uboda krpelja 

Uklanjanje krpelja je najvažnija preventivna mjera ako se krpelj već učvrstio u koži. 

• Nemojte na krpelja ni na okolnu kožu nanositi nikakva sredstva, već ga uhvatite pincetom dezinficiranom alkoholom ili plamenom na mjestu gdje usni aparat krpelja ulazi u kožu. 
• Budite smireni i ne žurite pa laganim ujednačenim povlačenjem polako izvucite krpelja iz kože. 
• Nakon odstranjivanja krpelja mjesto uboda, kao i svoje ruke, dobro operite vodom i sapunom te dezinficirajte. 
• Ukoliko u koži zaostane rilce koje se prepoznaje kao sitna tamna točkica, treba ga odstraniti sterilnom iglom, stoga se u takvim slučajevima javite liječniku. 

Ostale kopnene životinje 

Izbjegavajte dodire i kontakte s nepoznatim ili divljim životinjama koje mogu prenijeti bjesnoću, bolest ili vas ozbiljno ozlijediti. Ne udomljavajte životinje bez suradnje s veterinarskom službom. 
Preventivno cijepljenje protiv bjesnoće nije potrebno ukoliko se nećete baviti lovom. 

Ukoliko vas ugrize ili ogrebe neka životinja, isperite ranu vodom i sapunom i odmah se javite hitnoj službi ili izravno epidemiološkoj službi Zavoda za javno zdravstvo Zadar. 

Zavod za javno zdravstvo Zadar 
Služba za epidemiologiju 

Mobitel epidemiologa u pripravnosti: 
+385 (0)98 332 765