Planinarenje i izleti u prirodu

NP Paklenica, Anića kuk (Foto: S. Surać)

Odlazak u prirodu i kretanje na čistom planinskom zraku predstavlja aktivan način odmora koji, unatoč uloženom tjelesnom naporu, čovjeka ispunjava novom snagom i zadovoljstvom. 

Na svaki izlet u prirodu treba ići pripremljen, a siguran odlazak u planine zahtjeva još i određenu mjeru znanja, opremljenosti i iskustva. 
Ukoliko ste početnik, najbolje bi bilo proći opću planinarsku školu, a možete se i samostalno opširnije informirati te zatražiti pomoć gorskog vodiča. 

Savjeti osobama koje planiraju planinariti: 

• Izaberite izlet koji vremenski i tjelesno možete savladati. 
• Provjerite vremensku prognozu, vrijeme izlaska i zalaska sunca. 
• Opremite se odgovarajuće za izlet (odjeća koja se brzo suši, udobne planinarske cipele, kapa, rukavice...). 
• Obavijestite obitelj, prijatelje ili osoblje recepcije o svom smjeru kretanja i vremenu povratka. 
• Ponosite sa sobom dovoljno vode i hrane, napunjen mobilni telefon, baterijsku svijetiljku, upaljač, zemljopisnu kartu, kompas, osobne dokumente. 
• U planinu nikada nemojte ići sami i ne odvajajte se od skupine. 
• Povremeno se odmarajte i pravilno rasporedite snagu. 
• Držite se markiranih (označenih) planinarskih puteva. 
• Držite se savjeta iskusnih planinara i domara planinarskih domova. 
• Upišite se u knjigu posjetitelja u planinarskim domovima. 
• Računajući na moguću promjenu vremena, ponesite sa sobom pričuvnu toplu odjeću, kapu, rukavice i zaštitu od kiše i vjetra. 
• Potražite zaklon prije noći. 

Prije uspona 

• Proučite teren pomoću dostupne literature, poštujte usmene informacije od znanaca. 
• Pratite vremensku prognozu. 
• Upoznajte se sa znakovima koji se šalju u slučaju nevolje

Što ako se dogode neka nesreća ili nezgoda? 

Osnovno pravilo u teškim i opasnim situacijama je: 

STANI - RAZMISLI - POSTUPI. 

U slučaju nezgode nazovite broj 112 ili Hrvatsku gorsku službu spašavanja – stanicu Zadar, tel. +385 (0)91 721 0010, koja je specijalizirana za spašavanje u planinama, speleološkim objektima i drugim nepristupačnim mjestima. 
Spašavanje je besplatno za sve unesrećene. 

Obavijest o nesreći treba sadržavati podatke KAD se dogodila nesreća, GDJE se dogodila nesreća, KOME se dogodila nesreća, ŠTO se dogodilo, kakve su ozljede, TKO je u društvu unesrećenog. 

Komunikacija znakovima 

Uporabljivi su svi znaci koji mogu privući pozornost osoba koje su u blizini područja nesreće ili su na dosegu svjetlosnih znakova. Važan je način pozivanja. 

Unesrećeni daju znakove 6 puta u minuti s 1 minutom stanke. Onaj koji je primio i razumio znakove unesrećenog, šalje znakove 3 puta u minuti s 1 minutom stanke. 

Velebit (Foto: I. Čorić)

Velebit 

Velebit ili velebitski masiv je najduža planina u Hrvatskoj. Najviši vrh je Vaganski vrh (1.757 m). Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica su proglašeni nacionalnim parkovima. 
Unutar NP Sjeverni Velebit nalazi se i posebno zaštićeni strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi. Na Velebitu se nalaze i najdublji speleološki objekti u Hrvatskoj: Lukina jama i Slovačka jama. Za planinare je uređeno mnogo markiranih staza i puteva koji povezuju okolna mjesta i planinarske domove na planini. 

Ugrizi i ubodi kopnenih životinja

Kanjon Paklenice, (Foto: Ivan Čorić)

Zmije 

Ugrizi zmija otrovnica na području Zadarske županije vrlo su rijetki (1-2 godišnje). U protekloj godini nisu zabilježeni smrtni ishodi. Na području Hrvatske živi 15 vrsta zmija od kojih su samo tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug). 

Prevencija zmijskog ugriza 

Dok šetate po nepreglednom području gdje sumnjate na zmije, treba čvrsto hodati i štapom 
lupati o tlo. Zmije dobro osjete vibracije pa će same otići. Pustite zmiju na miru. Zmije najčešće pobjegnu, a samo iznimno napadaju; uglavnom kad se slučajno stane na njih. 

Izbjegavajte visoku travu ukoliko nemate prikladnu obuću (debele kožne čizme) te se što je moguće više krećite već postojećim stazama. 

Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna (grm ili kamen). Ne podižite kamenje ili 
komade drva ukoliko niste na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog napada zmije. 

Posebno budite oprezni i spremni ukoliko se penjete po stijenama. 

Simptomi zmijskog ugriza 

Na mjestu ugriza obično se vide dvije ubodne ranice međusobno udaljene 6 do 8 mm. Nazočnost ranice ne znači da je otrov sigurno ubrizgan u tijelo. Na mjestu ugriza unutar dva sata javlja se bol i otok. 

Kod težih trovanja bol se javlja brzo i neobično je oštra. Na koži se, uz crvenilo, mogu javiti i mjehuri s krvavim sadržajem. Neposredno nakon ugriza mogu se javiti opći simptomi poput vrtoglavice, mučnine i povraćanja, osjećaja opće slabosti te može doći do otoka regionalnih limfnih čvorova (u preponi kod ugriza u nogu ili u pazuhu kod ugriza u ruku). 

Prva pomoć kod zmijskog ugriza otrovnice 

• Nazovite 112! 
• Treba ohrabriti ugrizenog. 
• Liječenje je potrebno započeti što prije. 
• Ugrizena osoba mora strogo mirovati, a ruku ili nogu na kojoj je ugrizna ranica treba imobilizirati. 
• Oko 5 do 10 cm iznad mjesta ugriza ugrizeni ekstremitet treba podvezati srednje jakim stiskom. 
• Nužan je hitan prijevoz ugrizene osobe u bolnicu. 
• Ako dodje do povraćanja, okrenuti ugrizenog u bočni položaj. 

U načelu se hospitalizira svaki slučaj ugriza zmije, bez razmišljanja je li zmija otrovna ili neotrovna. 

Danas je općeprihvaćeni stav da se ranica ne zarezuje, otrov se ne isisava, a led se ne stavlja na mjesto ugriza!!! 

Ubodi, odnosno ugrizi insekata i pauka u našem podneblju najčešće pretstavljaju samo prolaznu neugodu. Na mjestu uboda se obično javljaju lokalne reakcije u obliku crvenila, otekline i svrbeža koji traju svega par sati ili nekoliko dana. Ozbiljnije reakcije zbog preosjetljivosti na ugrize insekata u pravilu su vrlo rijetke. 

Za smanjenje svih opasnosti i rizika zajedno, potrebno je općenito u svim krajevima izbjegavati 
neposredne kontakte s divljim, a i domaćim životinjama, treba izbjegavati kupanje u vodama 
stajačicama (bare i slično). 

Protiv insekata se može zaštititi prikladnom odjećom i obućom, zaštitnim mrežama za vrijeme spavanja, pripravcima koji tjeraju komarce i ostale insekte (repelenti) ili primjenom otrova (insekticidi). 

Općenito vrijedi i preporuka da se u slučaju zmijskog ugriza, kao i u slučaju ugriza, uboda ili ogreba bilo koje životinje svakako što prije javite liječniku. 

Kukci i pauci 

Crna udovica 

Crna udovica - fotografija preuzeta s mrežnih
stranica www.hr.wikipedia.org.

Crna udovica (lat. Latrodectus mactans tredecimguttatus) je najotrovniji pauk našeg 
područja koji je rasprostranjen uglavnom u priobalju. 
Njegov otrov može izazvati teške simptome, vrlo rijetko i smrt u rizičnoj populaciji (djeca, kronični bolesnici, starije osobe) koje se ne liječe. Ubodi su rijetki, tek negdje 2-3 u ljetnim mjesecima, a do sada nije bilo smrtnih slučajeva. 

Simptomi uboda 

Ubod crne udovice je gotovo bezbolan te često prođe i nezapažen. Na mjestu ugriza se može pojaviti otok i blago crvenilo, a unutar sat vremena javljaju se grčevi mišića oko mjesta ugriza koji se potom šire na skupine većih mišića, kao što su trbušni, leđni, prsni i bedreni. Od ostalih simptoma obično su nazočni mučnina i povraćanje, glavobolja, znojenje, pritisak 
u prsnom košu, anksioznost te porast krvnog tlaka i ubrzani rad srca. Lice ugrizene osobe može poprimiti karakterističan izgled zbog grčenja muskulature lica i oticanja očnih vjeđa. 

Prva pomoć kod uboda 

-Ugrizena osoba se mora odmah javiti liječniku jer ubod može izazvati ozbiljne poteškoće. 
-Obično se ugrizena osoba u potpunosti oporavi 
unutar 2 do 5 dana. 


Komarci 

Na području naše županije komarci ne prenose zarazne bolesti kao što su malarija, Dengue groznica i sl., moguće su lokalne reakcije. 

Krpelji 

Odstranjivanje krpelja - fotografija preuzeta
 s mrežnih stranica www.hr.wikipedia.org

Krpelji na području Zadarske županije u pravilu ne prenose uzročnike koji izazivaju zarazne bolesti i komplikacije. 

Krpelji su rasprostranjeni široko u prirodi, a najčešće ih nalazimo uz rubna područja šuma, u grmlju i niskom raslinju, po šikarama te u visokoj travi. 

Prevencija uboda krpelja 

Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i travu. Dok boravite u prirodi, nosite prikladnu odjeću dugih rukava i nogavica, svijetlih boja (krpelj se lakše uočava) te zatvorenu obuću. Koristite sredstva za odbijanje. Trajanje odbojnosti traje 4 do 6 sati. 

Po povratku iz prirode presvucite odjeću i pozorno pregledajte cijelo tijelo uz pomoć druge osobe. Djeci posebno pozorno pregledajte glavu. 

Prva pomoć kod uboda krpelja 

Uklanjanje krpelja je najvažnija preventivna mjera ako se krpelj već učvrstio u koži. 

• Nemojte na krpelja ni na okolnu kožu nanositi nikakva sredstva, već ga uhvatite pincetom dezinficiranom alkoholom ili plamenom na mjestu gdje usni aparat krpelja ulazi u kožu. 
• Budite smireni i ne žurite pa laganim ujednačenim povlačenjem polako izvucite krpelja iz kože. 
• Nakon odstranjivanja krpelja mjesto uboda, kao i svoje ruke, dobro operite vodom i sapunom te dezinficirajte. 
• Ukoliko u koži zaostane rilce koje se prepoznaje kao sitna tamna točkica, treba ga odstraniti sterilnom iglom, stoga se u takvim slučajevima javite liječniku. 

Ostale kopnene životinje 

Izbjegavajte dodire i kontakte s nepoznatim ili divljim životinjama koje mogu prenijeti bjesnoću, bolest ili vas ozbiljno ozlijediti. Ne udomljavajte životinje bez suradnje s veterinarskom službom. 
Preventivno cijepljenje protiv bjesnoće nije potrebno ukoliko se nećete baviti lovom. 

Ukoliko vas ugrize ili ogrebe neka životinja, isperite ranu vodom i sapunom i odmah se javite hitnoj službi ili izravno epidemiološkoj službi Zavoda za javno zdravstvo Zadar. 

Zavod za javno zdravstvo Zadar 
Služba za epidemiologiju 

Mobitel epidemiologa u pripravnosti: 
+385 (0)98 332 765